Himzo Polovina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 416359 od 7. ožujka 2022. u 06:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Himzo Polovina
Rođen/a11. ožujka 1927.
Umro/umrla5. kolovoza 1986.

Dr. Himzo Polovina (Mostar, 11. ožujka 1927. - Plav, 5. kolovoza 1986.), bosanskohercegovački prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor i doktor specijalist neuropsihijatar.

Mnogi smatraju da je on najpoznatiji pjevač i sakupljač sevdalinki svih vremena. Polovinin sakupljački i interpretativni rad starogradske (malovaroške) pjesme opisuje se kao izvorno glazbeno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi. Nezaboravne su njegove interpretacije sevdalinki, specifičnog oblika ljubavne pjesme, koje je Himzo Polovina melodijskim ukrasima sugestivno prenosio slušateljima.

Rana mladost

Prva glazbena iskustva stekao je kod kuće, pjevajući skupa s braćom i sestrama, a prvi učitelj mu je bio otac Mušan koji je vrlo svirao šargiju.

Sudjelovanjem u dramskoj sekciji M.D. "ITIHAD" usavršava svoje recitatorske sposobnosti. To je bilo između 1935. i 1940. godine. Pred sam Drugi svjetski rat je počeo učiti violinu kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka. Kao Hrvat, muslimanske vjeroispovjesti, učenik Gimnazije i Časničke škole u Zagrebu, prolazi kalvariju "Križnog puta" 1945.godine.

Bio je član folklornog ansambla RKUD "Abrašević", od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Sa istim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bivše Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je često koristio na javnim nastupima i kao pjevač.

Obrazovanje

Tijekom studiranja na Medicinskom fakultetu bio je član Studentskog KUD "Slobodan Princip - Seljo", a nastupao je i s KUD "Ivo Lola Ribar", KUD "Proleter", ZKUD "Vaso Miskin - Crni", KUD "Miljenko Cvitković", te za amaterska društva koja su imala glazbene multietničke programe.

Završava studij medicine i specijalizaciju, te postaje liječnik specijalist - neuropsihijatar. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi znastveni radovi iz tih područja objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen liječnik u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti.

Pjevačka karijera

U siječnju 1953. godine, usprkos govornoj mani (u izgovaranju glasa "r"), javlja se na audiciju za pjevača na Radio Sarajevu. Izveo je pjesmu "Mehmeda je stara majka karala", koju je žiri dobro prihvatio, te Himzo biva primljen.

Himzo Polovina je u pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inozemstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak gramofonskih ploča koje su dostigle milijunske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke glazbene vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo. Često je nastupao na koncertima priređenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovima umirovljenika, domovima za napuštenu djecu, klubovima lječenih alkoholičara itd.

Polovina je pjevao skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine, o lijepom gradu Višegradu, o postanku Banje Luke, o Saraj Bosni - Sarajevu divnom mjestu, o Tuzli koju je opasala guja, o hairima koje gradi Mehmed paša Sokolović po Bosni...

Nakon njegovog posljednjeg koncerta, preminuo je u Plavu u Crnoj Gori 5. kolovoza 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Po izjavi njegova brata Mirze Polovine, posljednja pjesma koju je otpjevao bila je Emina.

Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Nakon smrti, Himzino glatbeno djelo postaje još popularnije, te mnoge radio stanice i disko kuće presnimavaju njegove glazbene materijale i emitiraju ih.

Bio je oženjen sa Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira.

Nerijetko, za pjesmama koje je izvodio Himzo Polovina, posegnuli su i izvođači drukčijeg glazbenog izričaja i snimili svoje verzije Himzinih hitova. Bili su to "Indexi", "Crvena jabuka", Jadranka Stojaković, Ibrica Jusić i mnogi drugi.

Priznanja

Za svoju umjetnost primio je mnoga priznanja, među kojima: Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je primio.

Najpoznatije interpretacije

Zahvaljujući Himzi Polovini mnoge stare pjesme su ostale zabilježene za sva vremena. Neke od njih su:

Diskografija

Vanjske poveznice