Jovan Mijušković
Jovan Mijušković (Niš, 17. rujna 1886. — Beograd, 27. studenoga 1944.), srpski liječnik, kirurg i državni dužnosnik. Zapamćen po prvoj uspješnoj operaciji na otvorenom srcu u Kraljevini Jugoslaviji napravljenoj u Valjevu 1928. godine. Za vrijeme njemačke okupacije Srbije u Drugome svjetskom ratu bio je ministar zdravstva u Vladi narodnog spasa do podnošenja ostavke 1942. godine. Strijeljan je početkom studenoga 1944. godine u Beogradu. Pogubili su ga partizani nakon što su zauzeli Beograd.
Životopis
Školovanje
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Beogradu. Medicinske znanosti s doktoratom završio je u Beču 1914., gdje se nalazio i među osnivačima akademskog društva Zora i bio njegov predsjednik. Po diplomiranju interniran je u austro-ugarski zarobljenički logor i ondje ostao do kraja rata. Imao je kćer Anicu, profesoricu francuskog jezika.
Liječnička karijera
Poslije Prvoga svjetskog rata prvo je radio u Ulcinju. Od 1. travnja 1919. liječnik je račanskog okruga (Bajina Bašta), zatim liječnik valjevskog (od 21. rujna 1920.) i tamnavskog okruga (od 3. veljače 1921.). Iz Uba je 30. svibnja 1923. prešao u Beograd, za sekundarnog liječnika kirurškog odjela u bolnici. Zatim je specijalizirao opću kirurgiju (dijelom u Beču) i prvo je bio postavljen za šefa kirurgije i upravitelja bolnice u Ćupriji, a 1. lipnja 1926. došao na istu dužnost u Valjevu gdje je ostao do 21. travnja 1932. godine.
U Valjevu je 7. travnja 1928. godine, prvi u Kraljevini Jugoslaviji, izveo uspjelu operaciju na otvorenom srcu (operirao je petnaestogodišnjeg Dragomira Mitrovića iz Dupljaja, slučajno ranjena u igri iz malokalibarskog pištolja). O tome je mnogo pisano u novinama i časopisima.
Radeći pod Mijuškovićevim rukovodstvom, kirurška služba valjevske bolnice je 1927. godine imala 344 operativna zahvata. Poslije je bio: šef saniteta Ministarstva prometa i profesor povijesti medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu (nastupno predavanje “pred dupke prepunim amfiteatrom” održao je početkom travnja 1937.). Mijušković se bavio i znanstveno-istraživačkim radom u području kirurgije publicirajući radove u domaćim i inozemnim časopisima. Popularne članke iz medicine objavljivao je u Glasu Valjeva i u beogradskome dnevnom tisku (u Pravdi je 1933. pisao o Divčibarama).
Politička karijera
Politički je pripadao Radikalnoj stranci. U tamnavskom okrugu je 1938. godine izabran za narodnog zastupnika na listi Jugoslovenske radikalne zajednice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao potpredsjednik liječničke komore supotpisao Apel srpskom narodu u kojemu je javno osuđen komunistički ustanak u okupiranoj Srbiji i narod pozvan na poštivanje okupatorovog poretka i mira.[1] u vladi Milana Nedića je od 29. kolovoza 1941. do 7. listopada 1941. bio ministar socijalne politike, a od 7. listopada 1941. do 10. studenoga 1942. bio ministar socijalne politike i narodnog zdravlja. Poslije podnošenja ostavke na ministarsku dužnost krajem 1942. bio je šef kirurgije Gradske bolnice u Beogradu.
Smrt
Strijeljan je bez presude po uspostavljanju u Beogradu komunističke vlasti. Beogradski dnevni list Politika od 7. studenoga 1944. objavio je popis strijeljanih. Osim drugih liječnika navodi se i ime docenta Medicinskog fakulteta u Beogradu dr. Jovana Mijuškovića, kirurga, koji je strijeljan „...kao suradnik okupatora jer je organizirao sanitetski kordon kroz koji su morali da prođu sve izbjeglice, koje su poslije propasti Jugoslavije prelazile u Srbiju. Na taj je način čuvao njemačke vojnike od moguće epidemije..“!
Zanimljivosti
U Valjevu je 1992. godine osnovana Zaklada za razvoj „Dr Jovan Mijušković.“
Izvori
- ↑ Philip J. Cohen, Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History, Texas A&M University Press, College Station, 1996., str. 137. - 152.
Literatura
- Ramet, Sabrina P.; Lazić, Sladjana (2011). "The Collaborationist Regime of Milan Nedić". Unutar Ramet, Sabrina P.; Listhaug, Ola. Serbia and the Serbs in World War Two. London: Palgrave Macmillan. str. 17–43. ISBN 978-0-230-27830-1
- Milosavljević, Olivera (2006). Potisnuta istina - kolaboracija u Srbiji 1941—1944.. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji. ISBN 86-7208-129-3. http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ogledi07.pdf
- Биографски лексикон ваљевског краја. ISBN 978-86-83763-24-5.
- Tomasevich, Jozo (2002). War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-3615-2. https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false