Zvornički sandžak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 338016 od 18. studeni 2021. u 21:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Bosanski pašaluk 1600. godine.png
Zvornički sandžak u Bosanskom pašaluku oko 1600. godine.

Zvornički sandžak (tur. İzvornik Sancağı) je bio sandžak u Osmanskom Carstvu. Osnovan je između 1478. i 1483. godine, a Bašagić (Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine, str. 186), ne navodeći izvore, tvrdi da je Ali-beg Mihaloglu još 1461. bio sandžakbeg Zvorničkog sandžaka. Očigledno se pozivao na S. Muvekita ( Tarihi Bosna, autograf u Orijentalnom institutu, br. 1164), koji nije uvijek bio pouzdan izvor. Sjedište je bilo u Zvorniku, poslije u Tuzli. Pripadala mu je cijela sjeveroistočna Bosna.

Povijest

Sandžak je nastao u drugim okolnostima od susjednih. Susjedni su nastali kao plod trenutnih osmanskih osvajačkih uspjeha. Zvornički je prvi koji je nastao zbog vojnih potreba, radi bolje obrane i čvršće organizacije ranije stečenog posjeda koji je ugrožavala hrvatsko-ugarska država. Na to ih je natjerala uspješna organizacija Jajačke, Srebreničke i Šabačke banovine koji su bili dobar obrambeni pojas koji je priječio turske prodore i istovremno sigurno polazište za česte recentne uspješne hrvatsko-ugarske pohode i stalna opasnost osmanskim pograničnim posjedima. Zbog toga su Osmanlije odlučile formirati treću jedinicu na mjestu stare bosanske države radi čvršćeg povezivanja svoje vlasti i u srednjem Podrinju.[1]

Nastao je odvajanjem zapadnih dijelova Smederevskog sandžaka u srednjem Podrinju te još nekih krajeva sjeveroistočnog dijela Bosanskog sandžaka. Osvajanjem Srebreničke banovine 1512. pripojena je ovom sandžaku. Godine 1521. Zvornički sandžak dobio je konačni oblik, nakon što su Šabac i Beograd pali pod osmansku vlast. Vojno-upravno pripadao je Rumelijskom pašaluku od 1480. do 1541. godine. Osnutkom Budimskog pašaluka, pripao je njemu. Reorganizacijom osmanske uprave 1580. godine ušao je u sastav Bosanskog pašaluka.

Ukupno je imao 31 nahiju.[2]

U sastav Zvorničkog sandžaka ušli su kadiluci:

  • Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Budimir (Ludmer), Kušlat i Šubin
  • Kadiluk Zvornik sa nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
  • Kadiluk Gornja i Donja Tuzla sa nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj, Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
  • Kadiluk Gračanica sa nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenavište
  • Kadiluk Bijeljina sa nahijama: Bijeljina i Janja
  • Kadiluk Birce i Knežina
  • Kadiluk Krupanj i Bohorina
  • Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
  • Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
  • Kadiluk Brvenik sa nahijama: Brvenik i Gošćanica

Od 1606. godine do 1690. godine postojale su 29 kapetanije u Bosanskom pašaluku, od kojih su 23 bile pogranične, šest unutarnje, a nijedna nije bila u ovom sandžaku. unutrašnje. Zvornički sandžak ukinut je 1832. godine. Godine 1867. dio je Bosanskog vilajeta. Sasvim je ukinut austro-ugarskim zaposjedanjem 1878. godine. Zvornički sandžak jedan je od šest osmanskih sandžaka s razvijenom brodogradnjom, pored Vidinskog, Nikopoljskog, Požeškog, Smederevskog i Mohačkog.[3]

Izvori

  1. (boš.) Ibn Sina - Naučnoistraživački institut Sarajevo Početak stalne turske vlasti u Bosni, arhivirano 2. kolovoza 2013. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)
  2. • Parametar url nije dopušten u klasi book
  3. • Parametar page nije dopušten u klasi book
    • Parametar pages nije dopušten u klasi book
    • Parametar url nije dopušten u klasi book
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book

Literatura

  • Hamdija Kreševljaković, "Naše starine" I, Sarajevo, 1953, 7-45 -Stari bosanski gradovi,
  • Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, izdavač "Veselin Masleša", Sarajevo, 1991 -Kapetanije u Bosni i Hercegovini
  • Desanka Kovačević-Kojić, Sarajevo, 1978 -Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države

Izvori