Dubrovački novac
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Točan datum početka kovanja u kovnici novca u Dubrovniku nije utvrđen. Najstariji posredni dokaz o radu kovnice je napis iz 1294. koji se nalazi u Statutu grada. To je naredba o zabrani kovanja i upotrebe starijih minci iskovanih prije te godine.
Dubrovačka Republika je od osnutka kovnice novca, krajem 13. stoljeća, pa do francuskog osvajanja grada 1806. izdala 18 različitih vrsta bakrenog i srebrenog kovanog novca.[1]
Naziv | Materijal | Godina kovanja | Vrijednost |
---|---|---|---|
Minca | bakar | kraj 13. - polovica 17. st. | 1/30 dinara ili dinarića |
Dinar | srebro | početak 14. - početak 17. st. | 30 minci ili 6 solada |
Poludinar | srebro | 1370. - polovica 17. st. | 15 minci ili 3 solada |
Dinarić | srebro | 1626.-1761. | 30 minci ili 6 solada |
Artiluk | srebro | 1627.-1701. | 3 dinarića ili 18 solada |
Solad | bakar | 1678.-1797. | 5 minci ili 1/6 dinarića |
Perpera | srebro | 1683.-1750. i 1801.-1803. | 12 dinarića ili 72 solda |
Škuda | srebro | 1708.-1750. | 3 perpere ili 36 dinarića |
Poluškuda | srebro | 1708.-1750. | 1,5 perpere ili 18 dinarića |
Dukat | srebro | 1723.-1797. | 40 dinarića |
Bradan (talir) | srebro | 1725.-1743. | 1,5 dukata ili 5 perpera |
Polubradan (polutalir) | srebro | 1731.-1735. | 30 dinarića |
Stari Vižlin (talir) | srebro | 1743.-1748. | 1,5 dukata ili 5 perpera |
Novi Vižlin (talir) | srebro | 1751.-1779. | 1,5 dukata ili 5 perpera |
Poluvižlin (polutalir) | srebro | 1747.-1749. | 30 dinarića |
Libertina | srebro | 1791.-1795. | 2 dukata ili 80 dinarića |
Poludinarić | bakar | 1795.-1796. | 15 minci ili 3 solda |
Poluperpera | srebro | 1801. | 6 dinarića ili 36 solda |
Usporedne vrijednosti dubrovačkog novca
Vrijeme kovanja dubrovačkog novca
Izvori
- ↑ Bože Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka 1992.