Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja austro-ugarske monarhije od 1892. kada je zamijenila austro-ugarski gulden u omjeru 2 krune = 1 gulden, kao dio prihvaćanja zlatnog standarda) pa sve do raspada monarhije 1918. godine. Kruna se dijelila na stoti dio koji se zvao heller u austrijskom i filir u mađarskom dijelu monarhije.
Od 1900. kruna je bila jedina važeća valuta u carevini.
Vrijednost krune je bila 304,88 mg zlata, a do početka prvog svjetskog rata jedan američki dolar je vrijedio 4,95 krune.
Kruna je u Austriji korištena do 1924. godine kada je, nakon hiperinflacije nakon rata, zamijenjena šilingom u omjeru 1 šiling = 10.000 kruna.
Na licu novčanice austro-ugarske krune bio je tekst na njemačkom, a za dio koji je pisao vrijednost, bio je na njemačkom, češkom, poljskom, slovenskom, hrvatskom, ukrajinskom, talijanskom, srpskom i rumunjskom. Naličje je sadržavalo samo tekst na mađarskom.