| Komoran Komárom | |||
|---|---|---|---|
  Komoran Komárom Komárom na zemljovidu Mađarske | |||
| |||
| Regija | Srednje Podunavlje | ||
| Županija | Komoransko-ostrogonska | ||
| Kotar | Komoranski | ||
| Površina | 280,74 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 47°44′43″N 18°07′34″E / 47.745326°N 18.126068°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 19.729 | ||
| - Gustoća | 51,64 st./km2 | ||
| Pošta | 2900 | ||
| Pozivni broj | 34 | ||
| Službena stranica | http://www.komarom.hu/ | ||
 | |||
.svg)
Komoran odnosno Kuomaran (mađ. Komárom)[1] je pogranični podunavski grad na sjeveru zapadne polovine Mađarske.
Povijest
U povijesti se ovdje nalazilo naselje koje su mađarski izvori nazivali Újszőny, a bilo je predgrađem Komarnog, koje se nalazilo na lijevoj dunavskoj obali. God. 1892., spojeni su mostom preko Dunava, a 1896. je postalo dijelom mjesta Komarnog. Utvrdbeni sustav Komárno - Komoran čini sustav utvrda koje je izgradila Austrija poslije revolucije u Mađarskoj, a koje su uklopljene stare utvrde koje nikada nisu bile osvojene još od 16. st. Krajem 1918., osamostaljenjem Slovačke od Kraljevine Ugarske (21. studenoga - 21. prosinca 1918.), grad je podijeljen na dva dijela koje dijeli rijeka Dunav. Hrvati u Mađarskoj mađarski dio zovu Komoran i Kuomaran. Mađari slovački grad Komárno zovu Észak-Komárom (Sjeverno Komarno), dok mađarski grad zovu Öreg-Komárom, Rév Komárom (Staro Komarno).
Upravna organizacija
Upravno je sjedište Komoransko-ostrogonske županije. Poštanski je broj 2900, neka naselja koja mu pripadaju broja su 2921 i 2903. U Komoranu djeluju romska, njemačka i ukrajinska manjinska samouprava.[2]
Konačno je upravno odijeljen od slovačkog dijela 1921. godine.[3] Tad je na mađarskom nosio ime Komarnski Novi Grad (mađ. Komáromújváros), koje je 1923. promijenio u Komárom.[3] 1977. mu je godine pripojeno naselje Szony.[3][4]
Stanovništvo
U Komoranu je prema popisu 2001. živjelo 19.808 Komoranaca i Komorankinja (Komoranka), većinom Mađara, nešto Nijemaca, Slovaka, Roma i Ukrajinaca.[5]
