Hamid Dizdar

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski, novinar i književnik iz Hercegovine.

Životopis

Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926. - 1930.), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928.-1930.) i "Pravda" (1933.-1938.) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta" (1931.-1941.), "Pravda", "Gajret" (1935.-1941.). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu. Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu. Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972., str. 645).

Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.^{[nedostaje izvor]}

Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.

Ostavština mu nije ostala u Stocu, nego je završila u Tešnju. Za 20 milijuna ondašnjih dinara Tešnjaci su ju otkupili 1968. i danas je u posebnom odjelu Gradske knjižnice u Tešnju.

Djela

• "Arabeske", zbirka pjesama (1929.)
• "Kasaba šapće", pripovjetke (1933.)
• "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936.)
• "3x8", pjesme (1954.)
• "Obasjane staze"
• "Nitko se ne vraća"
• "Proljeće u Hercegovini"

Izvori

• Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH