Bandiagara

1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Bandiagara je maleni grad u malijskoj pokrajini Mopti, istočno od grada Moptija i oko 63 km od raškršća Sévaré. U gradu obitava oko 25.000 stanovnika iz više etničkih skupina: Dogoni, Fulbe, Bamana i Mandinka. Ime mu na jeziku Dogona znači "velika zdjela" po lokalnim zdjelama za ručavanje, ali i obliku slavnih Bandiagarskih litica.

Prema predaji grad je osnovao Dogonski lovac, Nangabanu Tembély, 1770. godine. God. 1864., nećak i nasljednik velikog vladara Toucouleura El Hadj Umar Talla, Tidiani Tall, je odabrao Bandiagaru za prijestolnicu Toucouleurskog carstva.

Litice Bandiagare

Litice Bandiagare su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao "jedan od najdojmljivijih afričkih krajolika litica i pješčanih visoravni s prekrasnom dogonskom arhitekturom (kuće, žitnice, oltari, svetišta i toguna, tj. seoske vijećnice)". U ovom području su sačuvane brojne društvene tradicije (maske, festivali, rituali i ceremonije obožavanja predaka) u geološki i arheološki jako značajnom krajoliku.

Litice pješčenjaka se uzdižu oko 500 metara iznad pješčane doline na jugu i imaju duljinu od oko 150 km do planine Hombori Tondo. Ona je svojom visinom od 1.115 m najviši vrh Malija i odatle započinje gorje Grandamia. Litice su većinom naseljene narodom Dogoni koji su zamijenili starija naselja Tellema i Toloya. Tellemi su bili primorani žvijeti u skloništima na liticima, krijući se od Dogona ali i od sezonskih poplava, i tu su ostavili brojna blatna naselja (kao što je selo Kani Bonzon) i slike na stijenama.

Zbog porasta turizma u ovom području izgrađena je novi autoput koji ugrožava lokalnu tradicionalnu kulturu

• 
  Tržnica Bandiagare
• 
  Toucouleurska kuća iz 19. st.
• 
  Dogonsko selo na liticama Bandiagare
• 
  Dogonsko selo
• 
  Dogonska džamija i minaret od blata ispred Tellemskog naselja

Izvori i vanjske poveznice

• B.O. Oloruntimeehin, The Segu Tukulor Empire, Humanities Press, New York (1972.) SBN 391002066 (engl.)
• Alex Duval Smith, Mali Plunders its Desert Heritage to Feed Demand for 'Primitive' Art, The Independent 17. ožujka 2001. (engl.)
• Fotografije na ourplaceworldheritage.com
• UNESCO-v program očuvanja zemljane arhitekture (s popisom zemljanih građevina koja su svjetska baština) (engl.)