Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aljaksandar Mjadzvedz

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 492714 od 29. travanj 2022. u 20:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Aljaksandar Mjadzvedz
Osobni podatci
Državljanstvo Bjelorusija
Nadnevak rođenja 16. rujna 1937.
Mjesto rođenja Bila Cerkva, Ukrajina
Nagrade i dostignuća
  1. Preusmjeri Predložak:Medalje šport
Olimpijske igre
zlato Tokio 1964. poluteška kategorija
zlato Mexico City 1968. teška kategorija
zlato München 1972. superteška kategorija
Svjetsko prvenstvo
bronca Yokohama 1961. +87 kg
zlato Toledo 1962. 97 kg
zlato Sofija 1963. 97 kg
srebro Manchester 1965. 97 kg
zlato Toledo 1966. 97 kg
zlato Bukurešt 1967. +97 kg
zlato Mar del Plata 1969. +100 kg
zlato Edmonton 1970. +100 kg
zlato Sofija 1971. +100 kg

Aljaksandar Vasiljevič Mjadzvedz (bje. Алякса́ндар Васі́льевіч Мядзьве́дзь , rus. Александр Васильевич Медведь) (Bila Cerkva, 16. rujna 1937.) - bjeloruski hrvač. Trostruki je olimpijski pobjednik, sedmerostruki svjetski prvak i trostruki europski prvak. Proglašen je najboljim hrvačem slobodnim stilom 20. stoljeća.

Rođen je u Biloj Cerkvi u Ukrajini. Nastupao je u hrvanju slobodnom stilu. Smatra se jednim od najvećih hrvača u povijesti, dominirao je desetak godina. Osvojio je svjetske naslove u tri kategorije (poluteška, teška i superteška), a ukupno ima sedam zlata na Svjetskim prvenstvima i tri na Europskih prvenstava. Osvajao je zlato na trima Olimpijskim igrama: u Tokiju 1964. godine, u Mexico Cityju 1968. godine i u Münchenu 1972. godine.

Nakon završetka aktivnog bavljenja hrvanjem, živi i radi u Bjelorusiji kao potpredsjednik Bjeloruskog olimpijskog odbora te pročelnik odjela na Sveučilištu informatike i radioelektronike u Minsku. Radi i kao trener hrvanja.

Na Olimpijskim igarama u Moskvi 1980. godine, položio je olimpijsku zakletvu u ime sudaca. Nosio je bjelorusku zastavu na otvaranju Olimpjskih igri u Ateni 2004. godine. Jedan je od najuspješnijih i najpopularnijih športaša u Bjelorusiji, zbog vrhunskih športskih rezultata, snažne korpulentne građe i uzornog ponašanja.

Napisao je dvije knjige o hrvanju.