Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nedjeljko Frančula

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 436275 od 20. ožujak 2022. u 08:07 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bmz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Nedjeljko Frančula, geodet i kartograf (Zagreb, 20. 6. 1937.).

Životopis

Gimnaziju je završio u Zagrebu 1956. Diplomirao je 1962. na Geodetskom odjelu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1971. u Bonnu (Landwirtschaftliche Fakultät) s tezom "Die vorteilhaftesten Abbildungen in der Atlaskartographie". Proveo je u Institutu za kartografiju i topografiju Sveučilišta u Bonnu dvije godine (1969.–71.) kao stipendist Deutsche Akademische Austauschdienst (DAAD). Ponovno kao stipendist DAAD-a boravio je u istom institutu tri mjeseca 1976. na znanstvenom usavršavanju iz područja automatizacije u kartografiji.

Za asistenta na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1963., za docenta 1975., za izvanrednog profesora 1980., a za redovitog profesora 1985. U znanstveno-nastavno zvanje trajnog redovitog profesora za područje tehničkih znanosti, polje geodezija, izabran je 1996. Predstojnik Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta bio je 1981.–83., 1987.–91. i 1997.–99., voditelj poslijediplomskog studija 1985.–89., prodekan za znanstveni i stručni rad 1976.–81., prodekan za nastavu 1999.–2003. Na Geodetskom fakultetu predavao je kolegije Geoinformatika I, Kartografija II, Kartografija III i Kompjutorska obrada geodetskih podataka.

Osim u Zagrebu predavao je na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju i na Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani 1974.–76. Prema nastavnom planu i programu iz 1994. na Geodetskom fakultetu predavao je Geoinformatiku I, Kartografske projekcije, Digitalnu kartografiju I i Kartografsku generalizaciju. Od 2002/03. predaje Kartografske projekcije i Digitalnu kartografiju. Na poslijediplomskom studiju predavao je Uvod u znanstveni rad i Službeni topografsko-kartografski informacijski sustav Republike Hrvatske. Bio je mentor za više od šezdeset diplomskih radova, osam magistarskih radova i četiri doktorske disertacije. Baveći se više od trideset godina primjenom računala u rješavanju geodetskih i kartografskih zadataka, uveo je digitalnu kartografiju u nastavu na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Od 1962. do 1986. sudjelovao je u ostvarenju znanstvenih projekata što ih je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Vodio je znanstvene projekte Kartografska istraživanja prostora 1987.–91., Kartografija i geoinformacijski sustavi 1991.–96. i Hrvatska kartografija – znanstvene osnove 1997.–2002. Bio je voditelj znanstveno-stručnih projekata Hrvatski geodetski rječnik i Hrvatski kartografi za Državnu geodetsku upravu. Suradnik je na znanstvenim projektima Kartografija i nove tehnologije te Kartografija Jadrana. Objavio je više od 330 znanstvenih i stručnih radova. Uglavnom timski, načinio je četrdeset stručno-praktičnih radova (geodetska izmjera, topografske i tematske karte), deset ekspertiza i dvadeset računalnih programskih paketa. Znanstvene i stručne radove iz kartografije objavljuje u časopisima Allgemeine Vermessungs-Nachrichten, Geodetski list, Kartographische Nachrichten, Geodetski vestnik, Survey Review, Mehanizacija šumarstva, Automatika, Kartografija i geoinformacije, Zbornik radova Geodetskog fakulteta te u zbornicima radova s brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Glavno su područje njegova istraživanja kartografske projekcije i digitalna kartografija. Rezultati njegovih istraživanja o kartografskim projekcijama s minimalnim deformacijama citirani su u inozemnim udžbenicima, leksikonima i enciklopedijama. Od 1976. do 1986. bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika časopisa Geodetski list, a od 1987. do 1995. glavni i odgovorni urednik tog časopisa. Bio je suradnik redakcije Pomorskog leksikona i Tehničkog leksikona Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Od 1976. stalni je suradnik međunarodne kartografske referativne publikacije i bibliografske baze podataka Bibliographia cartographica (München-New Providence-London-Paris). Početkom 1997. izabran je za pročelnika Sekcije za kartografiju Hrvatskoga geodetskog društva. Od 1998. redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Član je Hrvatskoga geodetskog društva i počasni član Hrvatskoga kartografskog društva. Nagradu za životno djelo "Moć znanja" Akademije tehničkih znanosti Hrvatske primio je 2004. godine. U počasno zvanje professor emeritus izabran je 2007. U povodu njegova 70. rođendana Hrvatsko kartografsko društvo izdalo je 2007. godine posebni broj časopisa Kartografija i geoinformacije.

Djela

  • Stari koordinatni sustavi na području SR Hrvatske i njihova transformacija u sustave Gauss-Krügerove projekcije (koautor B. Borčić). Zagreb 1969.
  • Die vorteilhaftesten Abbildungen in der Atlaskartographie, disertacija. Institut für Kartographie und Topographie der Rheinischen Friedrich-Wilhems-Universität Bonn, 1971.
  • Dvostruka kosa konformna cilindrična projekcija. Zagreb 1972. – Izbor projekcije, interna skripta. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1974, 43 str.
  • Višejezični kartografski rječnik (koautori: B. Borčić, I. Kreiziger, P. Lovrić). Zagreb 1977.
  • Kompjutorski program za računanje u Gauss-Krügerovoj projekciji. Zagreb 1980.
  • Primjena kompjutora u izradi karata SR Hrvatske. Zagreb 1981.
  • Bibliografija Geodetskog lista 1947-1990. (koautor). Zagreb 1991.
  • Digitalna kartografija, interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb 1996, 1999, 2001.
  • Kartografska generalizacija, interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb 1997, 2000.
  • Kartografske projekcije, interna skripta. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2000.
  • Geodetsko-geoinformatički rječnik (koautor M. Lapaine). Državna geodetska uprava, Zagreb 2008.

Literatura

  • D. Križanac: Kartografi Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1985-1995, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
  • D. Špoljarić, S. Frangeš: Nikola Solarić, Nedjeljko Frančula i Miljenko Lapaine - novi članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Geodetski list 1998, 4, str. 299-300.
  • Frančula, Nedjeljko, u: T. Macan (ur.): Hrvatski biografski leksikon, knj. 4. Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 1998, str. 361-362.
  • M. Lapaine: Professor emeritus Nedjeljko Frančula, U povodu 70. rođendana / Professor emeritus Nedjeljko Frančula, On the Occasion of his 70th Birthday. Kartografija i geoinformacije 2007, posebni broj, str. 4-33.