Iločac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 423344 od 8. ožujak 2022. u 06:39 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Iločac[1] (mađ. Illocska) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 15,10 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 48' 1" sjeverne zemljopisne širine i 18° 31' 21" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u Baranji, 200 m od granice sa Republikom Hrvatskom. Najbliža naselja u RH su Luč, 500 m prema jugoistoku i Zeleno Polje, 3 km prema jugozapadu.

Breme i Pišpek su 5 km zapadno, Lapandža je 1,5 km, a Madžarboja 3 km sjeverozapadno, Lipovica je 1,5 km sjeverno, Ivándárda je 5,5 km sjeveroistočno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7775.

Povijest

Ime ove župe se prvi put spominje 1496. pod imenom Wylakcza.

Za vrijeme turske okupacije je Iločac opustio. Nakon ratova za oslobođenje od Turaka se stanovništvo vratilo u selo, ali stanovnici koji su ga naselili nisu bili Mađari, nego Južni Slaveni.

U 18. st. se spominje selo Újlak.

U 19. st. se pojavljuju mađarske obitelji u drugom dijelu sela.

Značajan broj južnoslavenskih stanovnika Iločca se 1920-ih preselio u Jugoslaviju. Nakon Drugog svjetskog rata je preseljen veliki broj iločačkih Nijemaca. Do 20. st. je u selu bio veliki broj katolika i pravoslavnih, a krajem 20. st. su rimokatolici prevagnuli.

Iločac je gospodarski stagnirao i nazadovao u drugoj polovici 20. stoljeća.

Zaslugom stanovnika Iločca je sagrađena cesta koja vodi do Iločca i kulturni centar 1958. i 1959..

Kultura

Srpska pravoslavna crkva iz 1908.. Pod državnom je zaštitom kao kulturni spomenik.

Promet

1 km sjeverozapadno i zapadno od Iločca prolazi željeznička pruga Viljan – Madžarboja – Beli Manastir – Osijek.

Stanovništvo

Iločac ima 256 stanovnika (2001.). Mađari su većina. U selu živi i oko 7% posto Roma. Preko tri petine stanovnika su rimokatolici, više od petine su kalvinisti, nekoliko luterana i grkokatolika te ostali.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice