Raketiranje Zagreba 1995.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 361797 od 2. prosinac 2021. u 01:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu

Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2. i 3. svibnja 1995. pobunjeni Srbi na civilne ciljeve u Zagrebu. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 hrvatskih civila.

Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,[1] a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevom trgu.[2][3]

Povijest

Baletne papučice Almire Osmanović tadašnje ravnateljice i prve balerine Hrvatskog narodnog kazališta koja je i sama bila ranjena, jednako kao i većina od 18 sudionika međunarodnog projekta koji su pripremali predstavu "Donau Balet" u baletnoj dvorani HNK na Mažurancu 3. svibnja 1995. godine.[2]

Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima.

Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice

Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar,[4] na središte grada, ADU te zračna luka Pleso.[2]

Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na Haškom sudu sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.[5]

Spomen

Izvori

  1. Odsjek snimanja ADU Zagreb Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu
  2. 2,0 2,1 2,2 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • 3,0 3,1 U znak sjećanja. Otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995. , 3. lipnja 2013., TZ Grada Zagreba, pristupljeno 14. rujna 2014.
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: „Martić (IT-95-11) 'Republika Srpska Krajina'“, v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.
  • Vanjske poveznice