Dobri (Split): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]]. | Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]]. | ||
U 18. stoljeću, dok je Dobri još bio splitskim predgrađem, obitelj [[Capogrosso]] (ogranak Capogrosso-[[Kavanjin]]) je podigla ljetnikovac na Dobrome.<ref> Capogrosso. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 10.7.2026. <https://enciklopedija.hr/clanak/capogrosso>. </ref> | |||
[[Pobožnost]] puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[Kuga u Splitu|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref> | [[Pobožnost]] puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[Kuga u Splitu|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref> | ||
| Redak 17: | Redak 19: | ||
Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)|Grad]]. | Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)|Grad]]. | ||
== | == Izvori i bilješke == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Inačica od 10. srpanj 2026. u 01:24
Dobri je jedna od najstarijih četvrti u gradu Splitu.
Razvio se u srednjem vijeku izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih varoša. Varoš, Dobri, Manuš i Lučac bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra Grada, istovremeno su bili i sela i predgrađa.
Etimologija
Predgrađe je dobilo ime po nepresušnom bunaru pitke i zdrave (dobre) vode koji se nalazio otprilike na mjestu današnjeg trga ispred Prime Grad. Godine 1960. prilikom kopanja temelje za prvu robnu kuću u Splitu pojavile su se obilne podzemne vode. Kada su se gradile stambene zgrade Jelaska i Vidović (srušena u bombardiranju 1944.) zameo se trag drevnom zdencu.[1]
Povijest
Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina 19. stoljeća. Godine 1723. izgrađen je hospicij sv. Marije koji su osnovali sinjski redovnici franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja, da bi 1735. osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a 1846. godine podignut je zvonik.
U 18. stoljeću, dok je Dobri još bio splitskim predgrađem, obitelj Capogrosso (ogranak Capogrosso-Kavanjin) je podigla ljetnikovac na Dobrome.[2]
Pobožnost puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje Majke Božje. Za vrijeme više kuge, od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo Gospi. Zato je crkva posvećena Gospi od Zdravlja. Godine 1936. stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je dubrovački slikar Ivo Dulčić naslikao najveću hrvatsku sakralnu fresku Krist Kralj.[3]
Početkom 20. stoljeća predgrađe Dobri obuhvaćalo je predio od zgrade HNK-a do Lovreta te od Starog placa do samostana isusovaca. Na tom rijetko naseljenom području od davnina bili su vrtovi, vinogradi i voćnjaci bogatijih splitskih obitelji, poneki ljetnikovac i rijetke skromne kuće težaka.
Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su Lokve i Skalice, a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar Grad.
Izvori i bilješke
- ↑ Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 97.
- ↑ Capogrosso. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 10.7.2026. <https://enciklopedija.hr/clanak/capogrosso>.
- ↑ Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.
Literatura
- Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, Naklada Bošković, Split ISBN 978-953-263-147-0