Pravo u 2026.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Pravo''' u 2026. godini. == Svijet == === Događaji === <!-- doneseni zakoni i drugi akti, osnivanja pravnih ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, emisija na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s pravom (sudovi, instituti, zgrade od učilišta, društava...)..., pojava novih grana prava i sl., Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Os...«.
 
 
Redak 19: Redak 19:
=== Događaji ===
=== Događaji ===
<!-- doneseni zakoni i drugi akti, osnivanja pravnih ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, emisija na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s pravom (sudovi, instituti, zgrade od učilišta, društava...)..., pojava novih grana prava i sl., Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. -->
<!-- doneseni zakoni i drugi akti, osnivanja pravnih ustanova, društava, studija, učilišta, znanstvenih skupova, časopisa, manifestacija, emisija na radiju i televiziji, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata u svezi s pravom (sudovi, instituti, zgrade od učilišta, društava...)..., pojava novih grana prava i sl., Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. -->
* [[29. lipnja]]: Županijski sud u Zagrebu poništio presudu Vojnog suda Komande grada Zagreba iz srpnja 1945. kojom su na smrt strijeljanjem [[Montirani politički sudski postupak|osuđeni]] svećenici [[Valentin Bocak]], don [[Ivan Šabalja]], [[Antun Vrančić (žrtva jugokomunizma)|Antun Vrančić]], dr. [[Ilija Živković]] i [[Herbert Medić]]. U obrazloženju presude stoji da je postupak jugokomunističkog suda bio rezultat "''zlouporabe političke moći te da je komunistički represivni aparat sudove koristio kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima i Katoličkom Crkvom; da su vojni sudovi bili organizirani radi brzoga preuzimanja i učvršćivanja komunističke vlasti, a ne radi nepristranog provođenja pravde; da su tadašnji [[vojni sud]]ovi djelovali kao instrument političke represije, a ne kao neovisna i nepristrana pravosudna tijela''". Sud je također ocijenio  da je normativni okvir onodobnih vojnih sudova omogućavao [[arbitrarnost]]: optuženicima nije bilo zajamčeno pravo na branitelja, nisu imali pravo na žalbu, a sud je odluku mogao donositi prema vlastitoj slobodnoj ocjeni, bez vezanosti dokazima. <ref>Vigilare: [https://vigilare.info/mi/2026/06/povijesna-presuda-hrvatski-sud-ponistio-komunisticku-smrtnu-presudu-protiv-don-ivana-sabalje-i-cetvorice-svecenika/ ''Povijesna presuda: Hrvatski sud poništio komunističku smrtnu presudu protiv don Ivana Šabalje i četvorice svećenika '']. Udruga Vigilare. 29. lipnja 2026. Pristupljeno 1. srpnja 2026.</ref><ref>ij: [https://narod.hr/hrvatska/hrvatski-sud-ponistio-komunisticku-smrtnu-presudu-protiv-don-ivana-sabalje-i-cetvorice-svecenika '' Hrvatski sud poništio komunističku smrtnu presudu protiv don Ivana Šabalje i četvorice svećenika'']. Narod.hr. 30. lipnja 2026. Pristupljeno 1. srpnja 2026.</ref>


=== Osnivanja ===
=== Osnivanja ===

Posljednja izmjena od 30. lipanj 2026. u 23:03

Pravo u 2026. godini.

Svijet

Događaji

Osnivanja

Rođenja

Smrti

Hrvatska i u Hrvata

Događaji

  • 29. lipnja: Županijski sud u Zagrebu poništio presudu Vojnog suda Komande grada Zagreba iz srpnja 1945. kojom su na smrt strijeljanjem osuđeni svećenici Valentin Bocak, don Ivan Šabalja, Antun Vrančić, dr. Ilija Živković i Herbert Medić. U obrazloženju presude stoji da je postupak jugokomunističkog suda bio rezultat "zlouporabe političke moći te da je komunistički represivni aparat sudove koristio kao sredstvo obračuna s političkim protivnicima i Katoličkom Crkvom; da su vojni sudovi bili organizirani radi brzoga preuzimanja i učvršćivanja komunističke vlasti, a ne radi nepristranog provođenja pravde; da su tadašnji vojni sudovi djelovali kao instrument političke represije, a ne kao neovisna i nepristrana pravosudna tijela". Sud je također ocijenio da je normativni okvir onodobnih vojnih sudova omogućavao arbitrarnost: optuženicima nije bilo zajamčeno pravo na branitelja, nisu imali pravo na žalbu, a sud je odluku mogao donositi prema vlastitoj slobodnoj ocjeni, bez vezanosti dokazima. [1][2]

Osnivanja

Rođenja

Smrti

Izvori

Vanjske poveznice