Pješčara: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir | naslov = Pješčara | vrsta = geomorfološka pojava | sastav = pijesak (kvarcni, karbonatni, glinoviti udjeli varijabilni) | procesi = eolska akumulacija, fluvijalni nanos, abrazija | rasprostranjenost = stepska i polupustinjska područja, riječne doline, obalne zone }} Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
}} | }} | ||
Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim klimatskim zonama, a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref> | '''Pješčara''' je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od [[pjesak|pijeska]], nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim [[klimatska zona|klimatskim zonama]], a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.<ref>Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.</ref> | ||
==Zemljopisna rasprostranjenost== | ==Zemljopisna rasprostranjenost== | ||
Pješčare se javljaju u više tipova okoliša: | Pješčare se javljaju u više tipova okoliša: | ||
* Eolske pješčare – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.<ref>Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.</ref> | * [[Eolska pješčara|Eolske pješčare]] – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.<ref>Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.</ref> | ||
* Fluvijalne pješčare – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.<ref>Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.</ref> | * [[Fluvijalna pješčara|Fluvijalne pješčare]] – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.<ref>Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.</ref> | ||
* Obalne pješčare – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.<ref>Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.</ref> | * [[Obalna pješčara|Obalne pješčare]] – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.<ref>Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.</ref> | ||
U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine. | U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine. | ||
==Nastanak i razvoj== | ==Nastanak i razvoj== | ||
Inačica od 22. lipanj 2026. u 09:16
Pješčara je zemljopsno-morfloška cjelina izgrađena pretežito od pijeska, nastala djelovanjem eolskih, fluvijalnih ili obalnih procesa. Pješčare se pojavljuju u različitim klimatskim zonama, a karakterizira ih visoka poroznost, nestabilnost i osjetljivost na eroziju.[1]
Zemljopisna rasprostranjenost
Pješčare se javljaju u više tipova okoliša:
- Eolske pješčare – nastale akumulacijom pijeska koji prenosi vjetar; česte u suhim i polusušnim područjima.[2]
- Fluvijalne pješčare – formirane u riječnim dolinama, naplavnim ravnicama i starim riječnim koritima.[3]
- Obalne pješčare – povezane s plažama, obalnim dinama i abrazijskim procesima.[4]
U jugoistočnoj Europi najpoznatiji primjer je Subotičko‑horgoška pješčara, najveći pješčani kompleks Panonske nizine.
Nastanak i razvoj
Nastanak pješčara ovisi o nekoliko čimbenika:
- Izvor pijeska – erozija stijena, riječni nanos, abrazija obale.[5]
- Transportni mehanizmi – vjetar (eolski procesi) i voda (fluvijalni procesi).
Uvjeti akumulacije – otvoreni prostori, suha klima, nedostatak vegetacije.
S vremenom se pješčare mogu stabilizirati rastom vegetacije ili promjenama u hidrološkim uvjetima.[6]
Ekološke značajke
Pješčare su staništa brojnih specijaliziranih biljnih i životinjskih vrsta koje su prilagođene ekstremnim uvjetima:
- visoka insolacija
- brze temperaturne promjene
- niska zadržljivost vode
- nestabilno tlo
Zbog osjetljivosti na eroziju i antropogene pritiske, mnoge pješčare danas su predmet zaštite.[7]
Primjeri pješčara
- Subotičko‑horgoška pješčara – najveća pješčara Panonske nizine; značajno biološko područje.[8]
- Deliblatska peščara – jedno od najvećih eolskih područja u Europi.[9]
- Obalne pješčare Jadrana – sustavi priobalnih dina i plažnih naslaga.[10]
Značaj za čovjeka
Pješčare imaju gospodarsku i kulturnu važnost:
- izvor su građevinskog pijeska
- predstavljaju zaštitne zone od vjetra i poplava
- važna su rekreacijska i turistička područja
- služe kao istraživački modeli za geomorfologiju, ekologiju i klimatologiju[11]
Izvori
- ↑ Marković, S. B. i dr., Eolski procesi u Panonskoj nizini, Geografski zbornik, 2013.
- ↑ Goudie, A., The Human Impact on the Natural Environment, Wiley-Blackwell, 2018.
- ↑ Bridge, J., Rivers and Floodplains, Blackwell Publishing, 2003.
- ↑ Bird, E., Coastal Geomorphology, Wiley, 2008.
- ↑ Summerfield, M., Global Geomorphology, Routledge, 2014.
- ↑ Hesp, P., Coastal Dunes, Springer, 2021.
- ↑ UNEP, Global Environment Outlook, 2019.
- ↑ Subotičko-horgoška pješčara, hr.wikipedia.org, pristupljeno 2026.
- ↑ Vasić, V., Deliblatska peščara – geomorfološka analiza, SANU, 2015.
- ↑ Benac, Č., Geomorfologija hrvatske obale, HGI, 2012.
- ↑ Goudie, A., Encyclopedia of Geomorphology, Routledge, 2004.