Hidroelektrana Miljacka: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »300px|mini|desno|Hidroelektrana Miljacka. '''Hidroelektrana Miljacka''' ili '''HE Miljacka''' je derivacijska hidroele...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:HE Miljacka 3.jpg|300px|mini|desno|Hidroelektrana Miljacka.]] | [[Datoteka:HE Miljacka 3.jpg|300px|mini|desno|Hidroelektrana Miljacka.]] | ||
'''Hidroelektrana Miljacka''' ili '''HE Miljacka''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja se nalazi na rijeci [[Krka|Krki]], 15 [[kilometar]]a nizvodno od [[Knin]]a ([[Šibensko-kninska županija]]). Ukupna instalirana [[snaga]] HE Miljacka je 24 [[vat|MW]] (4 [[Francisova turbina|Francisove turbine]]: 1 x 4,8 MW iz 1906. i 3 x 6,4 MW iz 1956.). Raspoloživi konstruktivni pad vode je 102 [[metar|metra]]. Ukupni instalirani [[volumni protok]] je 30 [[Kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]] (3 x 8 m<sup>3</sup>/s + 1 x 6 m<sup>3</sup>/s). Srednja godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 122 [[vatsat|GWh]], dok je maksimalna proizvodnja bila 147 GWh (1974.). HE Miljacka je najveća hidroelektrana na rijeci Krki. Njezina izgradnja započela je 1904., a puštena je u pogon u travnju 1906. (prvi agregat), a u konačnom opsegu 1907. godine. Do 1910. godine bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi | '''Hidroelektrana Miljacka''' ili '''HE Miljacka''' je derivacijska [[hidroelektrana]] koja se nalazi na rijeci [[Krka|Krki]], 15 [[kilometar]]a nizvodno od [[Knin]]a ([[Šibensko-kninska županija]]). | ||
)) Osobine )) | |||
Ukupna instalirana [[snaga]] HE Miljacka je 24 [[vat|MW]] (4 [[Francisova turbina|Francisove turbine]]: 1 x 4,8 MW iz 1906. i 3 x 6,4 MW iz 1956.). Raspoloživi konstruktivni pad vode je 102 [[metar|metra]]. Ukupni instalirani [[volumni protok]] je 30 [[Kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]] (3 x 8 m<sup>3</sup>/s + 1 x 6 m<sup>3</sup>/s). Srednja godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 122 [[vatsat|GWh]], dok je maksimalna proizvodnja bila 147 GWh (1974.). HE Miljacka je najveća hidroelektrana na rijeci Krki. Njezina izgradnja započela je [[1904.]], a puštena je u pogon u travnju [[1906.]] (prvi agregat), a u konačnom opsegu [[1907.]] godine. Do [[1910.]] godine bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi,<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090731181937/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/nakrki.aspx |date=31. srpnja 2009. }} "HE na Krki", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref> do danas (stanje ) je ostala najsnažnija elektrana na Krki.<ref>[https://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/np-krka/slapovi-krke/miljacka-slap ''Miljacka slap '']. Putovnica.net. Pristupljeno 30. travnja 2026.</ref> | |||
HE Miljacka je jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu. Bila je to oko 1906. jedina elektrana u Europi iz koje je [[generator]]ski napon od 30 000 [[volt|V]] odvođen do 35 [[kilometar]]a udaljenog potrošača. Sagradilo ju je društvo ''Sufid'' za potrebe svojih tvorničkih postrojenja u [[Šibenik]]u. Tu jedinstvenu hidroelektranu, zbog koje je rijeka Krka (dakle, i današnji [[Nacionalni park Krka]]) ostala bez čak 4 [[slap]]a: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i [[Miljacka (slap)|Miljacke]], od kojih je Manojlovac najviši slap u Hrvatskoj, ručno su gradili radnici iz [[Albanija|Albanije]]. Ručno je prokopan čak i njen gravitacijski [[tunel]] promjera 10,7 [[metar]]a, dug 1 620 metara, kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi. HE Miljacka tek je 1948. uključena u srednjodalmatinski [[elektroenergetski sustav]], a do tada je zbog specifičnog [[napon]]a struje vlastite prostorije osvjetljavala [[petrolej]]kama ili strujom iz [[Hidroelektrana Jaruga|HE Jaruga]] na [[Skradinski buk|Skradinskom buku]].<ref> [http://www.jutarnji.hr/stoljece-elektrane-miljacka-na-krki/174217/] "Stoljeće elektrane Miljacka na Krki", www.jutarnji.hr, 2007.</ref><ref>[http://www.npkrka.hr/m/miljacka-slap-a1-6]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Miljacka slap", www.npkrka.hr, 2012.</ref> | HE Miljacka je jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu. Bila je to oko 1906. jedina elektrana u Europi iz koje je [[generator]]ski napon od 30 000 [[volt|V]] odvođen do 35 [[kilometar]]a udaljenog potrošača. Sagradilo ju je društvo ''Sufid'' za potrebe svojih tvorničkih postrojenja u [[Šibenik]]u. Tu jedinstvenu hidroelektranu, zbog koje je rijeka Krka (dakle, i današnji [[Nacionalni park Krka]]) ostala bez čak 4 [[slap]]a: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i [[Miljacka (slap)|Miljacke]], od kojih je Manojlovac najviši slap u Hrvatskoj, ručno su gradili radnici iz [[Albanija|Albanije]]. Ručno je prokopan čak i njen gravitacijski [[tunel]] promjera 10,7 [[metar]]a, dug 1 620 metara, kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi. HE Miljacka tek je 1948. uključena u srednjodalmatinski [[elektroenergetski sustav]], a do tada je zbog specifičnog [[napon]]a struje vlastite prostorije osvjetljavala [[petrolej]]kama ili strujom iz [[Hidroelektrana Jaruga|HE Jaruga]] na [[Skradinski buk|Skradinskom buku]].<ref> [http://www.jutarnji.hr/stoljece-elektrane-miljacka-na-krki/174217/] "Stoljeće elektrane Miljacka na Krki", www.jutarnji.hr, 2007.</ref><ref>[http://www.npkrka.hr/m/miljacka-slap-a1-6]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Miljacka slap", www.npkrka.hr, 2012.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2026. u 19:35
Hidroelektrana Miljacka ili HE Miljacka je derivacijska hidroelektrana koja se nalazi na rijeci Krki, 15 kilometara nizvodno od Knina (Šibensko-kninska županija).
)) Osobine )) Ukupna instalirana snaga HE Miljacka je 24 MW (4 Francisove turbine: 1 x 4,8 MW iz 1906. i 3 x 6,4 MW iz 1956.). Raspoloživi konstruktivni pad vode je 102 metra. Ukupni instalirani volumni protok je 30 m3/s (3 x 8 m3/s + 1 x 6 m3/s). Srednja godišnja proizvodnja električne energije je 122 GWh, dok je maksimalna proizvodnja bila 147 GWh (1974.). HE Miljacka je najveća hidroelektrana na rijeci Krki. Njezina izgradnja započela je 1904., a puštena je u pogon u travnju 1906. (prvi agregat), a u konačnom opsegu 1907. godine. Do 1910. godine bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi,[1] do danas (stanje ) je ostala najsnažnija elektrana na Krki.[2]
HE Miljacka je jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu. Bila je to oko 1906. jedina elektrana u Europi iz koje je generatorski napon od 30 000 V odvođen do 35 kilometara udaljenog potrošača. Sagradilo ju je društvo Sufid za potrebe svojih tvorničkih postrojenja u Šibeniku. Tu jedinstvenu hidroelektranu, zbog koje je rijeka Krka (dakle, i današnji Nacionalni park Krka) ostala bez čak 4 slapa: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i Miljacke, od kojih je Manojlovac najviši slap u Hrvatskoj, ručno su gradili radnici iz Albanije. Ručno je prokopan čak i njen gravitacijski tunel promjera 10,7 metara, dug 1 620 metara, kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi. HE Miljacka tek je 1948. uključena u srednjodalmatinski elektroenergetski sustav, a do tada je zbog specifičnog napona struje vlastite prostorije osvjetljavala petrolejkama ili strujom iz HE Jaruga na Skradinskom buku.[3][4]
U HE Miljacka su ostala 2 izvorna generatora, a 2 su tijekom Drugog svjetskog rata njeni talijanski vlasnici zbog rekonstrukcije odvezli u Šibenik. Jedan je agregat isječen i bačen u staro željezo, a drugi je odvezen u Italiju, odakle nikada nije vraćen.
Slike
-
U strojarnici je jedan agregat iz 1906. i 3 agregata iz 1956.
-
Popravak agregata.
-
Hidroelektrana Miljacka.
Izvori
- ↑ [1] (Arhivirano 31. srpnja 2009.) "HE na Krki", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.
- ↑ Miljacka slap . Putovnica.net. Pristupljeno 30. travnja 2026.
- ↑ [2] "Stoljeće elektrane Miljacka na Krki", www.jutarnji.hr, 2007.
- ↑ [3][neaktivna poveznica] "Miljacka slap", www.npkrka.hr, 2012.