Spletka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Spletka''' je oblik ljudske [[komunikacija|komunikacije]] i djelovanja koji se temelji na svjesnom otklonu od istine. Predstavlja tajnu strategiju usmjerenu na postizanje određenog cilja, često kroz diskreditaciju suparnika ili stjecanje moći, s ciljem nanošenja štete trećoj strani. Za razliku od [[intriga|intrige]] s kojom se često poistovjećuje, spletka je manje složena, predstavlja ''[[ad | '''Spletka''' je oblik ljudske [[komunikacija|komunikacije]] i djelovanja koji se temelji na svjesnom otklonu od istine. Predstavlja tajnu strategiju usmjerenu na postizanje određenog cilja, često kroz diskreditaciju suparnika ili stjecanje moći, s ciljem nanošenja štete trećoj strani. Za razliku od [[intriga|intrige]] s kojom se često poistovjećuje, spletka je manje složena, predstavlja ''[[ad hoc]]'' tajni dogovor nasuprot intrige koju karakterizira dugoročnost, isplaniranost i veća sofisticiranost. | ||
Laž, manipulacija i intriga predstavljaju oblike ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelje na svjesnom otklonu od istine. Dok se [[psihologija]] bavi motivima ovih pojava, filozofija i logika istražuju njihovu bit, strukturu i utjecaj na valjanost ljudskog mišljenja i društvenog poretka. | Laž, manipulacija i intriga predstavljaju oblike ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelje na svjesnom otklonu od istine. Dok se [[psihologija]] bavi motivima ovih pojava, filozofija i logika istražuju njihovu bit, strukturu i utjecaj na valjanost ljudskog mišljenja i društvenog poretka. | ||
Posljednja izmjena od 20. travanj 2026. u 13:28
Spletka je oblik ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelji na svjesnom otklonu od istine. Predstavlja tajnu strategiju usmjerenu na postizanje određenog cilja, često kroz diskreditaciju suparnika ili stjecanje moći, s ciljem nanošenja štete trećoj strani. Za razliku od intrige s kojom se često poistovjećuje, spletka je manje složena, predstavlja ad hoc tajni dogovor nasuprot intrige koju karakterizira dugoročnost, isplaniranost i veća sofisticiranost.
Laž, manipulacija i intriga predstavljaju oblike ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelje na svjesnom otklonu od istine. Dok se psihologija bavi motivima ovih pojava, filozofija i logika istražuju njihovu bit, strukturu i utjecaj na valjanost ljudskog mišljenja i društvenog poretka.
Vidi
Literatura
- Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
- Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
- Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak