Manipulacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
iz članka Laž, manipulacija i intriga
 
Redak 5: Redak 5:
* postupak podčinjavanja pojedinca, društvenih [[skupina]], [[javnost]]i, komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala, [[mediji|medija]] i subjekata određenoj vrsti [[interes]]a. To je model ponašanja obilježen pokušajima da se iskoriste međuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja relevantnih informacija. Manipulacija je također smišljeno baratanje krivim podacima, izvrnutim činjenicama, lažnim interpretacijama te vješto podmetanje kako bi se stvaranjem lažnog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom.
* postupak podčinjavanja pojedinca, društvenih [[skupina]], [[javnost]]i, komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala, [[mediji|medija]] i subjekata određenoj vrsti [[interes]]a. To je model ponašanja obilježen pokušajima da se iskoriste međuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja relevantnih informacija. Manipulacija je također smišljeno baratanje krivim podacima, izvrnutim činjenicama, lažnim interpretacijama te vješto podmetanje kako bi se stvaranjem lažnog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom.


== Povezani članci ==
== Laž, manipulacija i intriga ==
{{glavni|Laž}}
{{glavni|Intriga}}
 
Laž, manipulacija i intriga predstavljaju oblike ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelje na svjesnom otklonu od istine. Dok se psihologija bavi motivima ovih pojava, filozofija i logika istražuju njihovu bit, strukturu i utjecaj na valjanost ljudskog mišljenja i društvenog poretka.
 
Diferencijacija: Manipulacija i intriga Iako se koriste sličnim alatima, ovi pojmovi imaju specifične definicije u društvenim znanostima. Manipulacija je širi pojam koji označava prikriveni utjecaj na odluke i ponašanje drugih osoba. Za razliku od izravne laži, manipulacija često koristi istinite informacije, ali ih interpretira na način koji iskorištava emocionalne ranjivosti mete (strah, krivnju, sažaljenje) kako bi manipulator ostvario vlastiti cilj.
 
==Povezani članci==
==Povezani članci==
* [[Akulturacija]]
* [[Akulturacija]]
Redak 16: Redak 23:
* [[Hipnoza]]
* [[Hipnoza]]


== Literatura ==
* Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
* Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
* Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak


[[Kategorija:Socijalna psihologija]]
[[Kategorija:Socijalna psihologija]]

Posljednja izmjena od 20. travanj 2026. u 13:13

Senzacionalizirani prikaz masakra u Bostonu (5. ožujka 1770.): Takve su slike korištene za uzgoj nezadovoljstva i jačanje jedinstva među američkim kolonistima protiv britanske krune prije američkog rata za neovisnost.

Riječ manipulacija ima dva glavna značenja:

  • rukovanje ili baratanje predmetima ili robom (od lat. riječi manus - ruka)
  • postupak podčinjavanja pojedinca, društvenih skupina, javnosti, komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala, medija i subjekata određenoj vrsti interesa. To je model ponašanja obilježen pokušajima da se iskoriste međuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja relevantnih informacija. Manipulacija je također smišljeno baratanje krivim podacima, izvrnutim činjenicama, lažnim interpretacijama te vješto podmetanje kako bi se stvaranjem lažnog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom.

Laž, manipulacija i intriga

Podrobniji članak o temi: Laž
Podrobniji članak o temi: Intriga

Laž, manipulacija i intriga predstavljaju oblike ljudske komunikacije i djelovanja koji se temelje na svjesnom otklonu od istine. Dok se psihologija bavi motivima ovih pojava, filozofija i logika istražuju njihovu bit, strukturu i utjecaj na valjanost ljudskog mišljenja i društvenog poretka.

Diferencijacija: Manipulacija i intriga Iako se koriste sličnim alatima, ovi pojmovi imaju specifične definicije u društvenim znanostima. Manipulacija je širi pojam koji označava prikriveni utjecaj na odluke i ponašanje drugih osoba. Za razliku od izravne laži, manipulacija često koristi istinite informacije, ali ih interpretira na način koji iskorištava emocionalne ranjivosti mete (strah, krivnju, sažaljenje) kako bi manipulator ostvario vlastiti cilj.

Povezani članci

Literatura

  • Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
  • Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
  • Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak