Vinko Mandekić: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Vinko Mandekić''' (Kraljevica, 3. listopada 1884. – Zagreb, 14. studenoga 1979.), hrvatski agronom.<ref name=enc> Mandekić, Vinko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.4.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mandekic-vinko>. </ref> == Životopis == Rodio se je u Kraljevici. Školovao se je u Križevcima na Više gospodarsko učiliš...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vinko Mandekić''' ([[Kraljevica]], [[3. listopada]] [[1884.]] – [[Zagreb]], [[14. studenoga]] [[1979.]]), hrvatski agronom.<ref name=enc> Mandekić, Vinko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.4.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mandekic-vinko>. </ref> | '''Vinko Mandekić''' ([[Kraljevica]], [[3. listopada]] [[1884.]] – [[Zagreb]], [[14. studenoga]] [[1979.]]), hrvatski [[agronom]].<ref name=enc> Mandekić, Vinko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.4.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mandekic-vinko>. </ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Kraljevici. Školovao se je u [[Križevci]]ma na [[Više gospodarsko učilište u Križevcima|Višem gospodarskom učilištu]]. U Križevcima je od 1908. bio vježbenikom na Zemaljskoj postaji za istraživanje sjemena u Križevcima dok je na njenom čelu bio [[Gustav Bohutinsky]], još jedan poznati hrvatski agronom. Tijekom rada u postaji provodio je pokusnu primjenu [[umjetno gnojivo|umjetnih gnojiva]] po Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U Austriji, Poljskoj i Švedskoj se je specijalizirao u proizvodnji sjemena u selekcijskim postajama. Doktorirao je u Poljskoj u Wrocławu 1912. | Rodio se je u Kraljevici. Školovao se je u [[Križevci]]ma na [[Više gospodarsko učilište u Križevcima|Višem gospodarskom učilištu]]. U Križevcima je od 1908. bio vježbenikom na Zemaljskoj postaji za istraživanje sjemena u Križevcima dok je na njenom čelu bio [[Gustav Bohutinsky]], još jedan poznati hrvatski agronom. Tijekom rada u postaji provodio je pokusnu primjenu [[umjetno gnojivo|umjetnih gnojiva]] po Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U Austriji, Poljskoj i Švedskoj se je specijalizirao u proizvodnji sjemena u selekcijskim postajama.<ref name=enc/> Doktorirao je u Poljskoj u Wrocławu 1912. dizertacijom ''Beiträge zur Kultur und Züchtung des Rapses''. Rad je bio dosta citiran u znanstvenim radovima u međuraću. <ref name=prvoga>[http://89.188.43.75/agricultforest/20120316-06%20Vinko%20Mandekic.pdf ''Vinko Mandekić Autor prvoga našega rada o hibridizaciji kukuruza'']. Poljoprivreda i šumarstvo, Podgorica. br. / ... str. 115. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> | ||
Od 1912. u Križevcima je predavač na Višem gospodarskom učilištu. Poslije Prvoga svjetskog rata zaposlio se je na mjestu predavača u Zagrebu<ref name=enc/> biljnogojskih i biljnoproizvodnih predmeta na novoosnovanom Gospodarsko-šumarskome fakultetu, čijim je suosnivačem.<ref name=prvoga/> Među prvim je tvorcima samooplodnih linija i hibrida kukuruza u Europi,<ref name=enc/> rezultate čega je 1918. objavio u radu ''Prilog gojidbi kukuruza''.<ref name=prvoga/> | |||
Tvorcem je, urednikom i glavnim piscem ''Džepnoga gospodarskoga kalendara'', znanog i kao Mandekićev priručnika. Knjiga je bila uspješnicom otkad je prvi put izašla 1926. godine. Izdanje za 1944. je imalo 400 stranica na temu svih grana gospodarstva.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 ''Mandekićev džepni Gospodarski priručnik sa kalendarom za 1944.'']. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 9. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref><ref>(p): [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 ''Vriedan savjetnik za sva gospodarska pitanja'']. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 10. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> | Djela koja je objavio su pionirska u Hrvata, poput ''Gnjojidbe ili upute o upotrebi gnoja'' iz [[knjiga u 1913.|1913.]], prve knjige na hrvatskom o primjeni umjetnih gnojiva.<ref name=enc/> Prvi je pisac u Hrvata o [[hibridizacija kukuruza|hibridizaciji]] [[kukuruz]]a.<ref name=prvoga/> | ||
Tvorcem je, urednikom i glavnim piscem ''Džepnoga gospodarskoga kalendara'', znanog i kao Mandekićev priručnika. Knjiga je bila uspješnicom otkad je prvi put izašla 1926. godine. Izdanje za 1944. je imalo 400 stranica na temu svih grana gospodarstva.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 ''Mandekićev džepni Gospodarski priručnik sa kalendarom za 1944.'']. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 9. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref><ref>(p): [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=204&godina=1943&broj=000261 ''Vriedan savjetnik za sva gospodarska pitanja'']. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 10. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> Uz brojne znanstvene i publicističke radove, u opusu su mu dva biljnogojska udžbenika. Po odlasku u mirovinu pisao je o osobito radove iz područja [[agrotehnika|agrotehnike]], [[livadarstvo|livadarstva]] i gnojidbe.<ref name=prvoga/> U radove mu spadaju brošure ''Naše žitarice'', ''Crvena djetelina'', ''Proizvodnja i konzerviranje krme'', ''Orudje, ratila i strojevi za spremanje priroda'', ''Kukuruz'', ''Pšenica'', Temelji ratarstva'' i dr. | |||
1973. je nagrađen Nagradom za životno djelo.<ref name=enc/> | 1973. je nagrađen Nagradom za životno djelo.<ref name=enc/> | ||
| Redak 14: | Redak 16: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Mandekić, Vinko}} | {{GLAVNIRASPORED:Mandekić, Vinko}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Kraljevica]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Križevci]] | [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski agronomi]] | [[Kategorija:Hrvatski agronomi]] | ||
Posljednja izmjena od 17. travanj 2026. u 18:31
Vinko Mandekić (Kraljevica, 3. listopada 1884. – Zagreb, 14. studenoga 1979.), hrvatski agronom.[1]
Životopis
Rodio se je u Kraljevici. Školovao se je u Križevcima na Višem gospodarskom učilištu. U Križevcima je od 1908. bio vježbenikom na Zemaljskoj postaji za istraživanje sjemena u Križevcima dok je na njenom čelu bio Gustav Bohutinsky, još jedan poznati hrvatski agronom. Tijekom rada u postaji provodio je pokusnu primjenu umjetnih gnojiva po Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U Austriji, Poljskoj i Švedskoj se je specijalizirao u proizvodnji sjemena u selekcijskim postajama.[1] Doktorirao je u Poljskoj u Wrocławu 1912. dizertacijom Beiträge zur Kultur und Züchtung des Rapses. Rad je bio dosta citiran u znanstvenim radovima u međuraću. [2]
Od 1912. u Križevcima je predavač na Višem gospodarskom učilištu. Poslije Prvoga svjetskog rata zaposlio se je na mjestu predavača u Zagrebu[1] biljnogojskih i biljnoproizvodnih predmeta na novoosnovanom Gospodarsko-šumarskome fakultetu, čijim je suosnivačem.[2] Među prvim je tvorcima samooplodnih linija i hibrida kukuruza u Europi,[1] rezultate čega je 1918. objavio u radu Prilog gojidbi kukuruza.[2]
Djela koja je objavio su pionirska u Hrvata, poput Gnjojidbe ili upute o upotrebi gnoja iz 1913., prve knjige na hrvatskom o primjeni umjetnih gnojiva.[1] Prvi je pisac u Hrvata o hibridizaciji kukuruza.[2]
Tvorcem je, urednikom i glavnim piscem Džepnoga gospodarskoga kalendara, znanog i kao Mandekićev priručnika. Knjiga je bila uspješnicom otkad je prvi put izašla 1926. godine. Izdanje za 1944. je imalo 400 stranica na temu svih grana gospodarstva.[3][4] Uz brojne znanstvene i publicističke radove, u opusu su mu dva biljnogojska udžbenika. Po odlasku u mirovinu pisao je o osobito radove iz područja agrotehnike, livadarstva i gnojidbe.[2] U radove mu spadaju brošure Naše žitarice, Crvena djetelina, Proizvodnja i konzerviranje krme, Orudje, ratila i strojevi za spremanje priroda, Kukuruz, Pšenica, Temelji ratarstva i dr.
1973. je nagrađen Nagradom za životno djelo.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Mandekić, Vinko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.4.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mandekic-vinko>.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Vinko Mandekić Autor prvoga našega rada o hibridizaciji kukuruza. Poljoprivreda i šumarstvo, Podgorica. br. / ... str. 115. Pristupljeno 17. travnja 2026.
- ↑ Mandekićev džepni Gospodarski priručnik sa kalendarom za 1944.. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 9. Pristupljeno 17. travnja 2026.
- ↑ (p): Vriedan savjetnik za sva gospodarska pitanja. Nova Hrvatska. 7. studenoga 1943.. // Knjižnica FOI Varaždin. str. 10. Pristupljeno 17. travnja 2026.