Okoliš: razlika između inačica
m bmz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Okoliš''' | '''Okoliš''' kod hrvatskih pisaca tradicijski stoji kao istoznačnica [[okolica|okolici]]<ref name=kalm78>Ratimir Kalmeta: [https://hrcak.srce.hr/file/263726 ''Imenice okolina, okolica okoliš u zemljopisnom znanstvenom jeziku '']. Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 26 br. 2, 1978. str. 53.</ref> U kasnijem dobu 20. st. i 21. st. se ustalio kao [[ekologija|ekološki]] pojam<ref name=mgk/>, i uzima ga se kao skupni naziv i za prirodno i za društveno čovjekovo okružje, i često se rabi izraz prirodni okoliš u smislu biotičkih (organizmi iste ili drugih vrsta) i abiotičkih (tlo, topografija /reljef/, klima i vrijeme) elemenata.<ref>Marica Mamut: [https://hrcak.srce.hr/file/93169 ''PRIMJENA METODE RELATIVNOG VREDNOVANJA RELJEFA NA PRIMJERU OTOKA RAVE (HRVATSKA) Application of the Relative Relief Evaluation Method on the Example of the Rava Island (Croatia) '']. Naše more” 57(5-6)/2010. str. 261.</ref> Značenje mu se uzima za uži okolni prostor ili na prirodno okružje "kojemu su prilagođena živa bića, sve što okružuje koji živi organizam".<ref name=gbz/> U starih hrvatskih pisaca oklišem se označavalo Zemlju kao planet, pa se taj pojam rabi kada se govori o zaštiti prirode, o prirodi, predjelima na Zemlji koje bismo trebali zaštiti i očuvati od uništenja.<ref name=mgk>Miranda Glavaš-Kul: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A16762/Okolis,-okolina-i-okolica/ ''Okoliš, okolina i okolica'']. Hrvatska riječ, Subotica. 22. svibnja 2009. Pristupljeno 6. travnja 2026.</ref>, na društvenu sredinu, na društvo u kojem čovjek živi.<ref name=kalm78/> | ||
Treba razlikovati '''okoliš''' od '''okolice''' i [[okolina|okoline]]. | |||
Stoga se govori o gradskoj okolici, radnoj okolini i utjecaju okoline te okolišu škole i [[zaštita okoliša|zaštiti okoliša]].<ref name=gbz>[https://hrcak.srce.hr/file/344168 ''IZ RADA POVJERENSTVA ZA JEZIK '' ]. Glasilo biljne zaštite 6/2018. str. 602.-603.</ref> | |||
== Vidi == | |||
* [[prirodni okoliš]] | * [[prirodni okoliš]] | ||
* [[izgrađeni okoliš]] – izmijenjen ljudskom aktivnošću | * [[izgrađeni okoliš]] – izmijenjen ljudskom aktivnošću | ||
* u termodinamici medij za razmjenu tvari ili energije | * u termodinamici medij za razmjenu tvari ili energije | ||
==Izvori== | |||
{{izvori}} | |||
[[Kategorija:Ekologija]] | |||
Posljednja izmjena od 6. travanj 2026. u 03:54
Okoliš kod hrvatskih pisaca tradicijski stoji kao istoznačnica okolici[1] U kasnijem dobu 20. st. i 21. st. se ustalio kao ekološki pojam[2], i uzima ga se kao skupni naziv i za prirodno i za društveno čovjekovo okružje, i često se rabi izraz prirodni okoliš u smislu biotičkih (organizmi iste ili drugih vrsta) i abiotičkih (tlo, topografija /reljef/, klima i vrijeme) elemenata.[3] Značenje mu se uzima za uži okolni prostor ili na prirodno okružje "kojemu su prilagođena živa bića, sve što okružuje koji živi organizam".[4] U starih hrvatskih pisaca oklišem se označavalo Zemlju kao planet, pa se taj pojam rabi kada se govori o zaštiti prirode, o prirodi, predjelima na Zemlji koje bismo trebali zaštiti i očuvati od uništenja.[2], na društvenu sredinu, na društvo u kojem čovjek živi.[1]
Treba razlikovati okoliš od okolice i okoline. Stoga se govori o gradskoj okolici, radnoj okolini i utjecaju okoline te okolišu škole i zaštiti okoliša.[4]
Vidi
- prirodni okoliš
- izgrađeni okoliš – izmijenjen ljudskom aktivnošću
- u termodinamici medij za razmjenu tvari ili energije
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ratimir Kalmeta: Imenice okolina, okolica okoliš u zemljopisnom znanstvenom jeziku . Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 26 br. 2, 1978. str. 53.
- ↑ 2,0 2,1 Miranda Glavaš-Kul: Okoliš, okolina i okolica. Hrvatska riječ, Subotica. 22. svibnja 2009. Pristupljeno 6. travnja 2026.
- ↑ Marica Mamut: PRIMJENA METODE RELATIVNOG VREDNOVANJA RELJEFA NA PRIMJERU OTOKA RAVE (HRVATSKA) Application of the Relative Relief Evaluation Method on the Example of the Rava Island (Croatia) . Naše more” 57(5-6)/2010. str. 261.
- ↑ 4,0 4,1 IZ RADA POVJERENSTVA ZA JEZIK . Glasilo biljne zaštite 6/2018. str. 602.-603.