Stuttgart 21: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u '' |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
*[http://www.das-neue-herz-europas.de/en-gb/default.aspx Službene stranice projekta] | *[http://www.das-neue-herz-europas.de/en-gb/default.aspx Službene stranice projekta] | ||
[[Kategorija:Stuttgart]] | [[Kategorija:Stuttgart]] | ||
[[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]] | [[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]] | ||
Posljednja izmjena od 21. ožujak 2026. u 21:37
Stuttgart 21 je najavljeni i planirani projekt izgradnje novog podzemnog kolodvora i tunela kraj glavnog željezničkog kolodvora Stuttgarta, radi prestrukturiranja željezničkog čvora tog grada koji će metropolu njemačkog jugozapada bolje željeznički povezati s trasom Pariz - Strasbourg - Karlsruhe - Stuttgart - München - Beč - Budimpešta.[1][2] Glavni naručitelj i graditelj projekta su Njemačke željeznice. Baden-Württemberg, Udruga regije Stuttgart, zrakoplovna luka Stuttgart GmbH, Transeuropska mreža i EU su se uključile u financiranje ovog građevinskog pothvata.
Prometni stručnjak Gerhard Heimerl je još 1988. predložio projekt,[3] no tek je 1994. službeno predstavljen javnosti. Građevinski radovi počeli su 2. veljače 2010. dok je otvaranje zakazano za prosinac 2019. Troškovi projekta procjenjuju se na preko 4 milijarde eura, što ga čini najskupljim građevinskim pothvatom u Njemačkoj.[1]
Međutim, usprkos snažnoj promociji vlasti i medija, građani Stuttgarta su velikom većinom protiv "Stuttgarta 21" i bune se izgradnji novog podzemnog kolodvora.[4] Glavne zamjerke su da bi projekt mogao uništiti podzemne vode i minerale regije. Također, s obzirom da Stuttgart već ima željeznički kolodvor, mnogima je gradnja novog nepotrebna i skupa novotarija. Deseci tisuća građana prosvjedovalo je protiv izgradnje te plakatima obljepilo zidove diljem grada, optužujući da su se mjesni političari i građevinski lobisti udružili kako bi sami sebi stvorili unosan posao te tako rade što žele od središta grada.[1] Bunt građana pokrenuo je jednu od većih većih policijskih racija u novijoj povijesti grada.[5]
Uz brojne probleme, otezanje i pucanje rokova,[6] kontroverze su se pojačale neumoljivom kampanjom vlasti CDU-a koja je bezrezervno podržavala projekt i nastavila s njim usprkos protivljenju javnosti. Zbog toga je CDU po prvi put nakon tri desetljeća izgubila vlast na mjesnim izborima 2010. dok je većinu osvojila stranka Zelenih.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb