Arheološki muzej u Splitu: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{(.*)ommonscat\|(.*)}}' u '' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
|opis_slike = | |opis_slike = | ||
|veličina_slike = | |veličina_slike = | ||
|osnovan = [[1820.]] | |osnovan = [[22. kolovoza]] [[1820.]]<ref name=collegium>[https://www.facebook.com/photo/?fbid=1212273977567503&set=a.522879599840281 ''Hrvojeva ulica, Arheološki muzej, istočne zidine palače, Mala Mletačka vrata'']. Grupa Collegium Split kroz povijest na Facebooku. 2. travnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
|lokacija = Zrinsko-Frankopanska 25<br />[[Split]] | |lokacija = Zrinsko-Frankopanska 25<br />[[Split]] | ||
|izlošci = oko 150 000 artefakata | |izlošci = oko 150 000 artefakata | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
}} | }} | ||
'''Arheološki muzej u Splitu''', najstariji je [[muzej]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovan davne [[1820.]] godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.<ref>[http://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/FS-povijest.html Arheoloski muzej u Splitu - Povijest muzeja]</ref> Prvi ravnatelj bio je liječnik i arheolog [[Frano Lanza]].<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_L/Lanza_Frano_1808_1892.xml Lanza, Frano (1808-1892), Mediziner und Archäologe] ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 21, 1970), str. 21f.</ref> Prvotna zgrada muzeja stajala je uz istočne zidine [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]]. | '''Arheološki muzej u Splitu''', najstariji je [[muzej]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovan davne [[1820.]] godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.<ref>[http://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/FS-povijest.html Arheoloski muzej u Splitu - Povijest muzeja]</ref> Prvi ravnatelj bio je liječnik i arheolog [[Frano Lanza]].<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_L/Lanza_Frano_1808_1892.xml Lanza, Frano (1808-1892), Mediziner und Archäologe] ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 21, 1970), str. 21f.</ref> Prvotna zgrada muzeja stajala je uz istočne zidine [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], blizu [[Srebrna vrata|Srebrnih]] i [[Mletačka vrata (Split)|Mletačkih vrata]]. Podignuta je [[arhitektura u 1821.|1821.]], no vrlo je brzo postala pretijesna za svu građu koja je pristizala u nju.<ref name=collegium/> | ||
Od [[1878.]] godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis, koji pod nazivom ''[[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]]'' (tal. ''Bullettino di archeologia e storia dalmata''). Pokrenuo ga je u vrijeme dok je muzejem ravnao Mihovil Glavinioć. List danas izlazi pod imenom ''Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku''.<ref name=collegium/> Od [[1884.]] godine dugogodišnji ravnatelj muzeja bio je don [[Frane Bulić]]. | |||
Zaslugom svjetski uglednog arheologa don [[Frane Bulić|Frane Bulića]] za Arheološki muzej je izgrađena nova zgrada.<ref name=collegium/> Projektirali su ju Bečki arhitekti August Kirstein i Friedrich Ohmann su 1908. izradili planove za gradnju muzeja te je po njihovu projektu građena<ref name=collegium/> današnja zgrada muzeja od 1912. do 1914..<ref>Belamarić, Joško, Obala, Kulturno-povijesni vodič Splitsko-dalmatinske županije, str. 38.</ref> Bulićevom zaslugom organizirana je velika međunarodna arheološka manifestacija [[1894.]], 1. međunarodni kongresa za starokršćansku arheologiju u Solinu, čime je europska javnost zainteresirana za Salonu i njene starokršćanske spomenike.<ref name=collegium/> | |||
Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata od čega je jedan dio prezentiran putem stalnog postava.<ref name="#1">[http://www.arheologija.hr/?p=164 Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr]</ref> Muzej posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz [[pretpovijest|prethistorije]], iz doba [[Stara Grčka|grčke kolonizacije]] [[Jadran]]a, [[Stari Rim|rimskog]] i [[starokršćanstvo|starokršćansko razdoblja]] te [[srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. | Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata od čega je jedan dio prezentiran putem stalnog postava.<ref name="#1">[http://www.arheologija.hr/?p=164 Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr]</ref> Muzej posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz [[pretpovijest|prethistorije]], iz doba [[Stara Grčka|grčke kolonizacije]] [[Jadran]]a, [[Stari Rim|rimskog]] i [[starokršćanstvo|starokršćansko razdoblja]] te [[srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. | ||
| Redak 21: | Redak 25: | ||
Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u [[Salona|Saloni]] i [[Issa|Issi]], te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u [[Vis (grad)|gradu Visu]].<ref name="#1"/> | Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u [[Salona|Saloni]] i [[Issa|Issi]], te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u [[Vis (grad)|gradu Visu]].<ref name="#1"/> | ||
[[Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu|Zgrada muzeja]] je [[zaštićeno kulturno dobro]]. | [[Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu|Zgrada muzeja]] je [[zaštićeno kulturno dobro]]. | ||
| Redak 32: | Redak 35: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.arheologija.hr/?p=164 Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr] | * [http://www.arheologija.hr/?p=164 Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr] | ||
Inačica od 17. ožujak 2026. u 18:24
| Arheološki muzej u Splitu | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 22. kolovoza 1820.[1] |
| Lokacija | Zrinsko-Frankopanska 25 Split, Hrvatska |
| Izlošci | oko 150 000 artefakata |
| Ulaz | odrasli 20 kn đaci i studenti 10 kn umirovljenici 20 kn, ponedjeljkom ulaz besplatan članovi: ICOM-a, HMD-a, HAD-a i ICOMOS-a, besplatan ulaz Split card 10 kn nedjeljom zatvoreno |
| Ravnatelj | Ante Jurčević[2] |
| Kustos | Zrinka Buljević, Jagoda Mardešić, Ante Piteša, Damir Kliškić, Ema Višić-Ljubić, Boris Čargo[3] |
| Web | Službene stranice muzeja |
Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.[4] Prvi ravnatelj bio je liječnik i arheolog Frano Lanza.[5] Prvotna zgrada muzeja stajala je uz istočne zidine Dioklecijanove palače, blizu Srebrnih i Mletačkih vrata. Podignuta je 1821., no vrlo je brzo postala pretijesna za svu građu koja je pristizala u nju.[1]
Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis, koji pod nazivom Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (tal. Bullettino di archeologia e storia dalmata). Pokrenuo ga je u vrijeme dok je muzejem ravnao Mihovil Glavinioć. List danas izlazi pod imenom Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku.[1] Od 1884. godine dugogodišnji ravnatelj muzeja bio je don Frane Bulić.
Zaslugom svjetski uglednog arheologa don Frane Bulića za Arheološki muzej je izgrađena nova zgrada.[1] Projektirali su ju Bečki arhitekti August Kirstein i Friedrich Ohmann su 1908. izradili planove za gradnju muzeja te je po njihovu projektu građena[1] današnja zgrada muzeja od 1912. do 1914..[6] Bulićevom zaslugom organizirana je velika međunarodna arheološka manifestacija 1894., 1. međunarodni kongresa za starokršćansku arheologiju u Solinu, čime je europska javnost zainteresirana za Salonu i njene starokršćanske spomenike.[1]
Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata od čega je jedan dio prezentiran putem stalnog postava.[7] Muzej posjeduje vrijednu zbirku arheoloških predmeta iz prethistorije, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskog i starokršćansko razdoblja te ranog srednjeg vijeka.
Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima u Saloni i Issi, te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona kao i priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.[7]
Zgrada muzeja je zaštićeno kulturno dobro.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Hrvojeva ulica, Arheološki muzej, istočne zidine palače, Mala Mletačka vrata. Grupa Collegium Split kroz povijest na Facebooku. 2. travnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ Slobodna Dalmacija, Ante Jurčević, novi v.d. ravnatelja Arheološkog muzeja Split, tvrdi da su Salona i muzej povezani pupčanom vrpcom pa misli da je iz grada Solina došao poziv za suradnju, a ne za odvajanje, objavljeno 3. siječnja 2020., pristupljeno 8. listopada 2020.
- ↑ Arheoloski muzej u Splitu - Opći podaci
- ↑ Arheoloski muzej u Splitu - Povijest muzeja
- ↑ (nje.) Lanza, Frano (1808-1892), Mediziner und Archäologe ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 21, 1970), str. 21f.
- ↑ Belamarić, Joško, Obala, Kulturno-povijesni vodič Splitsko-dalmatinske županije, str. 38.
- ↑ 7,0 7,1 Arheološki muzej u Splitu - arheologija.hr
Literatura
- Belamarić, Joško, Obala, Kulturno-povijesni vodič Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Split, 2010.
Vanjske poveznice