Neogotika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'
m Zamjena teksta - '\|' u '|'
 
Redak 17: Redak 17:
{{ WProjekti  
{{ WProjekti  
|commons        =  
|commons        =  
\|wikizvor      =
|wikizvor      =
|wikicitat      =  
|wikicitat      =  
}}
}}

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2026. u 21:04

Datoteka:Neo-Gothic001.jpg
Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende

Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća, nadahnut oblicima gotičkog stila. Javio se u Engleskoj sredinom 18. st. i poslije u okviru historicizma potkraj 19. st. kada je prevladavao u arhitekturi i primijenjenim umjetnostima u cijeloj Europi[1].

Datoteka:Strawberry Hill House from garden in 2012 after restoration.jpg
Strawberry Hill (zgrada) je dovršena 1776. god. i smatra se prvom građevinom neogotike.

Neogotika u Europi

U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, Zgrada mađarskoga parlamenta u Budimpešti i dr.).

Neogotika u Hrvatskoj

Datoteka:Trakošćan 2007.JPG
Trakošćan je obnovljen od 1850.-1860. u neogotičkom stilu.

Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermanna Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini, Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća).

Izvori

  1. LZMK / Proleksis enciklopedija: neogotika, pristupljeno 27. svibnja 2020.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Mrežna mjesta