Tvor jazavci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
Redak 38: Redak 38:


==Drugi projekti==
==Drugi projekti==
{{WProjekti
 
|commons        =
|commonshr      =
|commonscat    =
|commonscathr  =
|wikivrste      = Melogale
|wikivrstehr    = tvorovima jazavcima
|wikizvor      =
|wikizvor_autor =
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      =
}}
[[Kategorija: Kune]]
[[Kategorija: Kune]]

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 16:48

Melogale
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Mustelidae
Potporodica: Melinae
Rod: Melogale
I. Saint-Hilaire, 1831
Vrste
* Melogale personata
  • Melogale everetti
  • Melogale orientalis
  • Melogale moschata

Tvor jazavci (Melogale) rod su zvijeri potporodice jazavaca (Melinae) unutar porodice kuna (Mustelidae). U ovaj su rod svrstane četiri poznate vrste tvor jazavaca:

Područje rasprostranjenosti tvor jazavaca proteže se od istočne Indije i središnjeg dijela Kine, Malezijskog poluotoka, Bornea i Balija. Njihova su staništa uglavnom šume, no moguće ih je pronaći i na otvorenim područjima.

Obilježja

Tvor jazavci od drugih se jazavaca razlikuju po svom vitkom, duguljastom tijelu i bujnom repom, iako su udovi, kao u ostalih jazavaca, kratki i zbijeni. Boja njihova krzna varira do sive do tamnosmeđe, dok je trbuh u pravilu svijetliji. Karakteriziraju ih crnobijele oznake lica. Duljina tijela među vrstama varira od 33 do 43 centimetra, duljina repa od 15 do 23 centimetra, a težina između 1 do 3 kilograma.

U pravilu su noćne životinje. Tijekom dana povlače se u jazbine preuzete od drugih životinja. Tokom noći, odlaze u potragu za hranom, penjući se pritom i na drveće. Njihovo društveno ponašanje nije poznato, no pretpostavlja se kako žive samotnjačkim životom.

U njihovu prehranu ubrajaju se manji kralješnjaci (žabe, gušteri), kukci, crvi, kao i voće i drugi jestivi dijelovi biljaka.

Drugi projekti