Semiramidini viseći vrtovi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
Redak 13: Redak 13:


=== Ostali projekti ===
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
 
|commons        =
|commonshr      =
|commonscat    = Hanging Gardens of Babylon
|commonscathr  = Semiramidini viseći vrtovi
|wikivrste      =
|wikivrstehr    =
|wikizvor      =
|wikizvor_autor =
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      =
}}


{{sedam čuda}}
{{sedam čuda}}

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 16:47

Datoteka:Ogrody semiramidy.jpg
Semiramidini viseći vrtovi, umjetnička rekonstrukcija iz 20. stoljeća
Datoteka:Hanging Gardens of Babylon.gif
Viseći vrtovi (asirski prikaz)
Datoteka:Hanging Gardens of Babylon.jpg
Prikaz Visećih vrtova iz 16. stoljeća; u pozadini se vidi Babilonska kula

Viseći vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda, i navodno ih je oko 600. pr. Kr. dao sagraditi Nabukodonosor II. za svoju ženu Amitis od Medije koja je čeznula za svojom domovinom Medijom (Iran)[1]. Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr.[2]. Ove vrtove su opširno opisali starogrčki povjesničari Strabon i Diodor sa Sicilije. Od arheoloških dokaza o postojanju vrta, postoje manji dokazi na mjestu gdje se nalazio Babilon, no nedovoljno da bi se potpuno potvrdio tako velik i opsežan vrt. Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz Eufrata pomoću sustava poluga i pumpi.

Izvori

Vanjske poveznice

Ostali projekti


Datoteka:P history.svg Nedovršeni članak Semiramidini viseći vrtovi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.