Oda radosti: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor' |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Beethovenova je glazba [[1972.]] i [[1985.]] prihvaćena prvo za himnu [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], a potom za [[Europska himna|himnu Europske unije]]. Ipak, tekst Ode (koji se pjevan pojavljuje i u simfoniji) nema službeni status u himni zbog brojnosti europskih jezika. Unatoč tomu, često se pjeva pri izvođenju himne. | Beethovenova je glazba [[1972.]] i [[1985.]] prihvaćena prvo za himnu [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], a potom za [[Europska himna|himnu Europske unije]]. Ipak, tekst Ode (koji se pjevan pojavljuje i u simfoniji) nema službeni status u himni zbog brojnosti europskih jezika. Unatoč tomu, često se pjeva pri izvođenju himne. | ||
{{ | {{HIEizvor}} | ||
{{Mrva-knjiž}} | {{Mrva-knjiž}} | ||
[[Kategorija:Pjesništvo]] | [[Kategorija:Pjesništvo]] | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 02:06
Oda radosti (njemački: "An die Freude", prvi stih: "Freude, schöner Götterfunken") oda je koju je njemački pjesnik Friedrich Schiller napisao 1785. slaveći ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven uglazbio ju je u završnom stavku svoje Devete simfonije te je tako postala naročito poznata.
Beethovenova je glazba 1972. i 1985. prihvaćena prvo za himnu Vijeća Europe, a potom za himnu Europske unije. Ipak, tekst Ode (koji se pjevan pojavljuje i u simfoniji) nema službeni status u himni zbog brojnosti europskih jezika. Unatoč tomu, često se pjeva pri izvođenju himne.
Nedovršeni članak Oda radosti koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.