Mula Mustafa Bašeskija: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '<!--'''Mu(.*)'''-->' u '' |
m Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u '' |
||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
<!--*[http://www.google.com/imgres?um=1&hl=en&client=firefox-a&sa=N&rls=org.mozilla:bs:official&channel=rcs&biw=1280&bih=836&tbm=isch&tbnid=inhKAzRb8WkESM:&imgrefurl=http://www.obradovic.rs/polovne-knjige-istorija/ljetopis-1746-1804-baseskija/&docid=2fofOeuqbmNCCM&imgurl=http://obradovic.rs/wp-content/uploads/2010/05/IMG_0075.jpg&w=667&h=947&ei=AnEJUO2hKKOE4gSByP2_Cg&zoom=1&iact=hc&vpx=430&vpy=122&dur=63&hovh=268&hovw=188&tx=75&ty=133&sig=105886406512856237569&page=1&tbnh=154&tbnw=108&start=0&ndsp=29&ved=1t:429,r:2,s:0,i:82 http://www.google.com http://www.obradovic.rs/polovne-knjige-istorija/ljetopis-1746-1804-baseskija Naslovnica knjige] -- vodi na web knjižare, ali ne i na naslov --> | <!--*[http://www.google.com/imgres?um=1&hl=en&client=firefox-a&sa=N&rls=org.mozilla:bs:official&channel=rcs&biw=1280&bih=836&tbm=isch&tbnid=inhKAzRb8WkESM:&imgrefurl=http://www.obradovic.rs/polovne-knjige-istorija/ljetopis-1746-1804-baseskija/&docid=2fofOeuqbmNCCM&imgurl=http://obradovic.rs/wp-content/uploads/2010/05/IMG_0075.jpg&w=667&h=947&ei=AnEJUO2hKKOE4gSByP2_Cg&zoom=1&iact=hc&vpx=430&vpy=122&dur=63&hovh=268&hovw=188&tx=75&ty=133&sig=105886406512856237569&page=1&tbnh=154&tbnw=108&start=0&ndsp=29&ved=1t:429,r:2,s:0,i:82 http://www.google.com http://www.obradovic.rs/polovne-knjige-istorija/ljetopis-1746-1804-baseskija Naslovnica knjige] -- vodi na web knjižare, ali ne i na naslov --> | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 00:21
| Mula Mustafa Bašeskija | |
|---|---|
| Puno ime | Mula Mustafa Bašeskija |
| Pseudonim | Ševki |
| Rođenje | 1731. ili 1732. godine Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Smrt | 18. kolovoza 1809.[1] Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | pisac, pjesnik, kroničar |
| Književne vrste | kronika |
Važnija djela
| |
Mula Mustafa Bašeskija (Sarajevo, 1731. ili 1732. – Sarajevo, 18. kolovoza 1809.),[1] bosanskohercegovački je bošnjački[2] ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač pučkoga i kulturnoga blaga. Točan datum rođenja nije u potpunosti utvrđen, a o njemu se zna samo ono što je ostavio u svom djelu Ljetopis. Može se uvrstiti u bosanskohercegovačke astronome.
Životopis
Sin je Ahmedov, unuk Kadri-hodže. Rodio se je u Sarajevu, u Mimar-Sinanovoj mahali, a početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Bio izučenim sastavljačem zamolbi i utoka, te zapisa protiv uroka. Godine 1757. postavljen je za sibjan-mualima (učitelj u vjerskoj školi) u mektebu kod Ferhadije. Potom je bio imamom džamije Buzadžizade[nedostaje izvor] u Sarajevu, da bi na kraju otvorio svoj pisarnički ured.[3]
Bosna i Hercegovina je zajedno s drugim europskim državama bila poprište kuge u 18. stoljeću. Bašeskija je napisao da je 4000 osoba izgubilo život, uglavnom odraslih Bošnjaka.[4]
Ljetopis
Ljetopis Mule Mustafe Bašeskije ima veliku kulturnu značajnost, jer prikazuje povijest Sarajeva i Bosne u drugoj polovici 18. stoljeća. Ljetopis je napisan na turskome jeziku, a obuhvaća kroniku nekoliko desetljeća, na kraju 18. stoljeća i samom početku 19. stoljeća, u kojoj je zapisao svakodnevne i povijesno važne događaje. Ljetopis je sastavljen arapskim neshi-pismom, a na turskome jeziku, kakvim se tada u Sarajevu i diljem Bosne, govorilo među manjim brojem gradskoga pučanstva. Osmanlije su takav prirodni jezik nazivali bosanskim narječjem ("Bošnjak-lehdže"). Drži se kako je Bašeskija prestao pisati ljetopis zbog svoje bolesti.
Ubraja ga se u najistaknutije predstavnike adžamijske književnosti.[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, I. sv. : A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 1999., ISBN 953-6036-31-2, str. 654.
- ↑ Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., Knjiga prva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0122-1 (cjelina), str. 378. (navodi se: muslimanski kroničar), (NSK)
- ↑ Bašeskija: biografija i cjelovit tekst Ljetopisa na web stranici Kitabhana, www.xs4all.nl
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ adžamijska književnost, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže