Indijska jagoda: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{(.*)ikispecies\|(.*)}}' u ''
m Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''
 
Redak 33: Redak 33:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Duchesnea+indica
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Duchesnea+indica
{{commonscat|Potentilla indica}}
 


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 8. ožujak 2026. u 22:03

Indijska jagoda
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Potentilla
Vrsta: P. indica
Dvojno ime
Potentilla indica
(Andrews) Th.Wolf

Indijska jagoda (indijska jagodnjača, lat. Potentilla indica; sin. Duchesnea indica) biljna vrsta iz roda petoprsta, podrijetlom iz Azije. alohtona je biljka koja raste i kod nas, često kao dosadan vrtni korov. Zovu je i lažnom jagodom. Plodovi su biljke nalik jagodama, jestivi, sočni ali potpuno bezukusni i siromašni hranjivim tvarima. Smatra se ljekovitom biljkom.

Ljekovitost

U azijskim zemljama poznata je po svojim ljekovitim svojstvima, uspješno se koristi u tradicionalnoj medicini i homeopatiji. Ima protuupalno, protutumorsko, antiseptičko djelovanje, plodovi se koriste u slučaju neispravnog rada probavnog sustava, za liječenje jetre i gušterače. U Kini, sok bobica koriste za stomatitis. Uvarak lišća biljke koristi se za liječenje ubodnih i drugih rana,te opeklina. Antitumorska svojstva biljke su znanstveno dokazana, a stanovnici mnogih istočnih zemalja koriste plodove za prevenciju raka.[1] Vitaminski bogate bobice blagotvorno djeluju na probavni sustav, rad jetre, gušterače. Voće ima tonički učinak, sposoban vratiti ravnotežu soli u tijelu. U narodnoj kozmetici tropskih zemalja posebno su popularne maske za lice od plodova. Uvarak listova biljke ima sedativni učinak u slučaju neuroze, nesanice, depresivnih stanja. U Kini se voćni sok smatra izvrsnim antiseptikom, a koristi se za liječenje malih čireva u ustima, kod ubodnih rana i kao protuotrov za ugrize zmija.

Sastav

Plod sadrži šećer(3,4%), vlakna, organske kiseline, pektin, dušik, tanine, alkaloide, kao i soli željeza, kalcija, fosfora, mangana. Među vitaminima, najveći postotak B vitamina, karotena, askorbinske(6,3 mg/100 ml soka) i folne kiseline. Listovi sadrže mnogo vitamina C, te tanina.[2]

Dodatna literatura

Grlić.Lj. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja,Zagreb 1990.

Vanjske poveznice

https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Duchesnea+indica


Izvori