Istarski albanski govor: razlika između inačica
preuzeto s hr.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Istarski albanski govor''', arhaični oblik [[Gegijski jezik |gegijskog narječja]] [[Albanski jezik |albanskog jezika]],<ref>{{cite web |url=http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf |title=Analisi di alcuni manoscritti con testi e lessemi sull’ albanese dell’ Istria str. 15 |last=Altimari |first=Francesco |year=2011 |publisher=Ludwig Maximilian University of Munich |access-date=2. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213194947/http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf |archive-date=13. veljače 2012. |url-status=dead}}{{ita oznaka}}</ref> koji se govorio u [[Poreč]]u i okolici sve do prvih desetljeća 19. stoljeća, a originalno se koristio u području oko [[Bar (grad)|Bara]], okolnom jugoistočnom dijelu Crne Gore, [[Skadar|Skadra]] i [[Velikomalisijski distrikt|Malesije]]. | '''Istarski albanski govor''', arhaični oblik [[Gegijski jezik |gegijskog narječja]] [[Albanski jezik |albanskog jezika]],<ref>{{cite web |url=http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf |title=Analisi di alcuni manoscritti con testi e lessemi sull’ albanese dell’ Istria str. 15 |last=Altimari |first=Francesco |year=2011 |publisher=Ludwig Maximilian University of Munich |access-date=2. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213194947/http://www.albanology.com/pdfs/Kongresi_2011/Abstracts_2011.pdf |archive-date=13. veljače 2012. |url-status=dead}}{{ita oznaka}}</ref> koji se govorio u [[Poreč]]u i okolici sve do prvih desetljeća 19. stoljeća, a originalno se koristio u području oko [[Bar (grad)|Bara]], okolnom jugoistočnom dijelu Crne Gore, [[Skadar|Skadra]] i [[Velikomalisijski distrikt|Malesije]]. | ||
Njega su od šesnaestog do sedamnaestog stoljeća u [[Istra|Istru]] donijeli albanski doseljenici, kada zbog depopulacije i propadanja gospodarstva uzrokovanih ratovima, bolestima i kužnim epidemijama, mletačke vlasti počinju provoditi kolonizaciju [[Istra|Istre]] stanovništvom podrijetlom s Balkana, nastavljajući tako stoljetna migracijska kretanja u Istri.<ref> [https://www.bib.irb.hr/231628 Bertoša, Miroslav: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću (pristupljeno 30.09.21.)]</ref> Među novim stanovnicima bilo je mnogo [[Albanci|Albanaca]], nastanjenih uglavnom u okolici [[Poreč]]a. | Njega su od šesnaestog do sedamnaestog stoljeća u [[Istra|Istru]] donijeli [[Albanci u Hrvatskoj|albanski]] doseljenici, kada zbog depopulacije i propadanja gospodarstva uzrokovanih ratovima, bolestima i kužnim epidemijama, mletačke vlasti počinju provoditi kolonizaciju [[Istra|Istre]] stanovništvom podrijetlom s Balkana, nastavljajući tako stoljetna migracijska kretanja u Istri.<ref> [https://www.bib.irb.hr/231628 Bertoša, Miroslav: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću (pristupljeno 30.09.21.)]</ref> Među novim stanovnicima bilo je mnogo [[Albanci|Albanaca]], nastanjenih uglavnom u okolici [[Poreč]]a. | ||
Jedini sačuvani tekst iz tridesetih godina XIX. st., napisan na lokalnom albanskom jeziku, djelo je [[Petar Stanković |Petra Stankovića/Pietro Stancovich]], [[barban]]skog [[kanonik]]a i istarskog [[polihistor]]a, koji je uspio prepisati i sačuvati [[Izgubljeni sin|prispodobu o razmetnom sinu]] i kratak popis riječi na [[Gegijski jezik|gegijskom narječju]]. | Jedini sačuvani tekst iz tridesetih godina XIX. st., napisan na lokalnom albanskom jeziku, djelo je [[Petar Stanković |Petra Stankovića/Pietro Stancovich]], [[barban]]skog [[kanonik]]a i istarskog [[polihistor]]a, koji je uspio prepisati i sačuvati [[Izgubljeni sin|prispodobu o razmetnom sinu]] i kratak popis riječi na [[Gegijski jezik|gegijskom narječju]]. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2026. u 03:45
Istarski albanski govor, arhaični oblik gegijskog narječja albanskog jezika,[1] koji se govorio u Poreču i okolici sve do prvih desetljeća 19. stoljeća, a originalno se koristio u području oko Bara, okolnom jugoistočnom dijelu Crne Gore, Skadra i Malesije.
Njega su od šesnaestog do sedamnaestog stoljeća u Istru donijeli albanski doseljenici, kada zbog depopulacije i propadanja gospodarstva uzrokovanih ratovima, bolestima i kužnim epidemijama, mletačke vlasti počinju provoditi kolonizaciju Istre stanovništvom podrijetlom s Balkana, nastavljajući tako stoljetna migracijska kretanja u Istri.[2] Među novim stanovnicima bilo je mnogo Albanaca, nastanjenih uglavnom u okolici Poreča.
Jedini sačuvani tekst iz tridesetih godina XIX. st., napisan na lokalnom albanskom jeziku, djelo je Petra Stankovića/Pietro Stancovich, barbanskog kanonika i istarskog polihistora, koji je uspio prepisati i sačuvati prispodobu o razmetnom sinu i kratak popis riječi na gegijskom narječju.
Izvori
- ↑ Analisi di alcuni manoscritti con testi e lessemi sull’ albanese dell’ Istria str. 15. Ludwig Maximilian University of Munich 0. 2011 0. Pristupljeno 2. ožujka 2012. Predložak:Ita oznaka
- ↑ Bertoša, Miroslav: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću (pristupljeno 30.09.21.)