Otvoreni tekst: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Otvoreni tekst''' (eng. ''plaintext'') je pojam iz kriptografije. Dijelom je kriptosustava, uz kriptografski algoritam, šifrat i ključ (kriptografija). <ref name=elem/>{{is|2.}} Otvoreni tekst je nešifrirani tekst koji pošiljatelj šalje primatelju. Tekst ne mora nužno biti rečenica iz ljudskog govora, nego to mogu biti numerički podatci ili bilo šta ino. Radi skrivanja poruke od neželjenih čitatelja,...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Otvoreni tekst''' (eng. ''plaintext'') je pojam iz [[kriptografija|kriptografije]]. Dijelom je [[kriptosustav]]a, uz [[kriptografski algoritam]], [[šifrat]] i [[ključ (kriptografija)|ključ]]. <ref name=elem/>{{is|2.}} Otvoreni tekst je nešifrirani tekst koji pošiljatelj šalje primatelju. Tekst ne mora nužno biti rečenica iz ljudskog govora, nego to mogu biti numerički podatci ili bilo šta ino. Radi skrivanja poruke od neželjenih čitatelja, pošiljatelj preobličuje otvoreni tekst služeći se ključem koji su unaprijed dogovorile obije strane. Tu se radnju naziva [[šifriranje]]m. Dobiveni šifrirani tekst naziva se [[šifrat]] (eng. ''ciphertext'') ili kriptogram. Poslije preobličavanja, pošiljatelj primatelju šalje šifrat putem nekog [[komunikacijski kanal|komunikacijskog kanala]]. <ref name=elem>[https://element.hr/wp-content/uploads/2020/06/unutra-13565.pdf ''Klasična kriptografija'']. Element.hr. Lipnja 2020. Pristupljeno 6. ožujka 2026.</ref>{{is|1.}} | '''Otvoreni tekst''' (eng. ''plaintext'') je pojam iz [[kriptografija|kriptografije]]. Dijelom je [[kriptosustav]]a, uz [[kriptografski algoritam]], [[šifrat]] i [[ključ (kriptografija)|ključ]]. <ref name=elem/>{{is|2.}} Otvoreni tekst je nešifrirani tekst koji pošiljatelj šalje primatelju. Tekst ne mora nužno biti rečenica iz ljudskog govora, nego to mogu biti numerički podatci ili bilo šta ino. Radi skrivanja poruke od neželjenih čitatelja, pošiljatelj preobličuje otvoreni tekst služeći se ključem koji su unaprijed dogovorile obije strane. Tu se radnju naziva [[šifriranje]]m. Dobiveni šifrirani tekst naziva se [[šifrat]] (eng. ''ciphertext'') ili kriptogram. Poslije preobličavanja, pošiljatelj primatelju šalje šifrat putem nekog [[komunikacijski kanal|komunikacijskog kanala]]. <ref name=elem>[https://element.hr/wp-content/uploads/2020/06/unutra-13565.pdf ''Klasična kriptografija'']. Element.hr. Lipnja 2020. Pristupljeno 6. ožujka 2026.</ref>{{is|1.}} | ||
Ovisno o pristupu dijelu ili cjelini otvorenog teksta ili oruđa za šifriranje, [[kriptoanalitičar]] može doći do sadržaja cijelog teksta ili do ključa.<ref name=elem/>{{is|4.}} Ako se zna jezik na kojem je pisan otvoreni tekst, moguće je lako doći do supstitucijske šifre uporabom statističkih svojstava jezika otvorenog teksta. Tu se rabi analiza učestalosti slova.<ref name=elem/>{{is|10.}} Postoje inačice šifriranja u kojima sami otvoreni tekst generira ključ. To je inačica [[Vigenèreova šifra|Vigenèreove šifre]] s autoključem (eng. ''autokey'').<ref name=elem/>{{is|16.}} | Ovisno o pristupu dijelu ili cjelini otvorenog teksta ili oruđa za šifriranje, [[kriptoanalitičar]] može doći do sadržaja cijelog teksta ili do ključa.<ref name=elem/>{{is|4.}} Ako se zna jezik na kojem je pisan otvoreni tekst, moguće je lako doći do supstitucijske šifre uporabom statističkih svojstava jezika otvorenog teksta. Tu se rabi analiza učestalosti slova.<ref name=elem/>{{is|10.}} Postoje inačice šifriranja u kojima sami otvoreni tekst generira ključ. To je inačica [[Vigenèreova šifra|Vigenèreove šifre]] s autoključem (eng. ''autokey'').<ref name=elem/>{{is|16.}} | ||
== Vidi == | |||
*[[simetrični kriptosustav]] (konvencionalni, kriptosustavi s tajnim ključem){{napraviti}} | |||
*[[asimetrični kriptosustav]] (kriptosustavi s javnim ključem) | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 6. ožujak 2026. u 06:19
Otvoreni tekst (eng. plaintext) je pojam iz kriptografije. Dijelom je kriptosustava, uz kriptografski algoritam, šifrat i ključ. [1]:2. Otvoreni tekst je nešifrirani tekst koji pošiljatelj šalje primatelju. Tekst ne mora nužno biti rečenica iz ljudskog govora, nego to mogu biti numerički podatci ili bilo šta ino. Radi skrivanja poruke od neželjenih čitatelja, pošiljatelj preobličuje otvoreni tekst služeći se ključem koji su unaprijed dogovorile obije strane. Tu se radnju naziva šifriranjem. Dobiveni šifrirani tekst naziva se šifrat (eng. ciphertext) ili kriptogram. Poslije preobličavanja, pošiljatelj primatelju šalje šifrat putem nekog komunikacijskog kanala. [1]:1. Ovisno o pristupu dijelu ili cjelini otvorenog teksta ili oruđa za šifriranje, kriptoanalitičar može doći do sadržaja cijelog teksta ili do ključa.[1]:4. Ako se zna jezik na kojem je pisan otvoreni tekst, moguće je lako doći do supstitucijske šifre uporabom statističkih svojstava jezika otvorenog teksta. Tu se rabi analiza učestalosti slova.[1]:10. Postoje inačice šifriranja u kojima sami otvoreni tekst generira ključ. To je inačica Vigenèreove šifre s autoključem (eng. autokey).[1]:16.
Vidi
- simetrični kriptosustav (konvencionalni, kriptosustavi s tajnim ključem) x
- asimetrični kriptosustav (kriptosustavi s javnim ključem)