O državi Božjoj: razlika između inačica
m Zamjena teksta - 'la icon' u 'lat oznaka' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Njen naslov se najčešće prevodi kao '''''Država Božja''''' ili '''''Božja Država''''', a ponekad i kao '''''Grad Božji''''' ili '''''Božji Grad'''''. | Njen naslov se najčešće prevodi kao '''''Država Božja''''' ili '''''Božja Država''''', a ponekad i kao '''''Grad Božji''''' ili '''''Božji Grad'''''. | ||
Augustin je knjigu počeo pisati godine 412. potaknut [[Pljačka Rima (410)|vizigotskom pljačkom Rima]], događajem koji je šokirao i duboko traumatizirao [[kasna antika|kasnoantički]] svijet, odnosno doveo do propitivanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] koje je tada već etablirano kao [[državna religija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Augustin je knjigu zamislio prije svega kao odgovor [[paganizam|poganima]] koji su kršćane, odnosno napuštanje [[Religija u starom Rimu|stare rimske religije]], smatrali glavnim uzrokom barbarskih najezdi, pustošenja i [[Pad Rimskog Carstva|drugih nedaća]] u kome se našlo Carstvo i njegovi podanici. U tu je svrhu izložio vlastito viđenje svjetske povijesti, koje predstavlja jedan od prvih primjera [[filozofija povijesti|filozofije povijesti]], odnosno koncept "Božje države" (''civitas dei'') nasuprot "zemaljske države" (''civitas terrena''). | Augustin je knjigu počeo pisati godine [[knjige u 412.|412.]] potaknut [[Pljačka Rima (410)|vizigotskom pljačkom Rima]], događajem koji je šokirao i duboko traumatizirao [[kasna antika|kasnoantički]] svijet, odnosno doveo do propitivanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] koje je tada već etablirano kao [[državna religija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Augustin je knjigu zamislio prije svega kao odgovor [[paganizam|poganima]] koji su kršćane, odnosno napuštanje [[Religija u starom Rimu|stare rimske religije]], smatrali glavnim uzrokom barbarskih najezdi, pustošenja i [[Pad Rimskog Carstva|drugih nedaća]] u kome se našlo Carstvo i njegovi podanici. U tu je svrhu izložio vlastito viđenje svjetske povijesti, koje predstavlja jedan od prvih primjera [[filozofija povijesti|filozofije povijesti]], odnosno koncept "Božje države" (''civitas dei'') nasuprot "zemaljske države" (''civitas terrena''). | ||
== | Na hrvatski ga je preveo [[Tomislav Ladan]]. Objavila ga je u tri sveska [[Kršćanska sadašnjost]]. Prvi je izašao [[knjiga u 1982.|1982.]] a zadnji [[knjiga u 1986.|1986.]]. Pothvat je bio jedinstven za hrvatsku vjeru i kulturu, jer je to bio prvi prijevod ovog djela na hrvatski jezik. <ref name=ks/> | ||
Djelo je istovremeno apologetsko i dogmatsko djelo. Bavi se trima temeljnim pitanjima: teologijom, filozofijom i politikom. Kroz povijest su ga učeni ljudi proučavali te su o njemu napisane brojne studije, i referencijalnom je točkom teologije, filozofije i politike. Hrvatsko izdanje je opremljeno uvodima teologa, filozofa, politologa i patrologa kao što su [[Agostino Trapa]], [[Robert Russel]], [[Sergio Cotta]], [[Domenico Gentili]] i [[Tomislav Janko Šagi-Bunić]].<ref name=ks>[https://www.ks.hr/krscanski-klasici/9150281-komplet-o-drzavi-bozjoj-de-civitate-dei.html ''O državi Božjoj'']. Kršćanska sadašnjost. Pristupljeno 8. veljače 2026.</ref> | |||
U ''O državi Božjoj'' sv. Augustin periodizira ljudsku povijest na [[šest razdoblja svijeta]]. | |||
==Vanjske poveznice== | |||
;Originalni tekst | ;Originalni tekst | ||
* {{lat oznaka}} [http://www.thelatinlibrary.com/august.html De civitate dei] — [[The Latin Library]]. | * {{lat oznaka}} [http://www.thelatinlibrary.com/august.html De civitate dei] — [[The Latin Library]]. | ||
Inačica od 8. veljača 2026. u 17:35
De civitate Dei (puni naslov: De Civitate Dei contra Paganos; doslovno: "O Državi Božjoj protiv pagana") je knjiga na latinskom jeziku koju je 420-ih objavio znameniti kršćanski teolog Aurelije Augustin u kojoj iznosi temelje kršćanske filozofije. Ta knjiga predstavlja najpoznatije Augustinovo djelo, koje je imalo značajan uticaj na dalji razvoj zapadne civilizacije.
Njen naslov se najčešće prevodi kao Država Božja ili Božja Država, a ponekad i kao Grad Božji ili Božji Grad.
Augustin je knjigu počeo pisati godine 412. potaknut vizigotskom pljačkom Rima, događajem koji je šokirao i duboko traumatizirao kasnoantički svijet, odnosno doveo do propitivanja kršćanstva koje je tada već etablirano kao državna religija Rimskog Carstva. Augustin je knjigu zamislio prije svega kao odgovor poganima koji su kršćane, odnosno napuštanje stare rimske religije, smatrali glavnim uzrokom barbarskih najezdi, pustošenja i drugih nedaća u kome se našlo Carstvo i njegovi podanici. U tu je svrhu izložio vlastito viđenje svjetske povijesti, koje predstavlja jedan od prvih primjera filozofije povijesti, odnosno koncept "Božje države" (civitas dei) nasuprot "zemaljske države" (civitas terrena).
Na hrvatski ga je preveo Tomislav Ladan. Objavila ga je u tri sveska Kršćanska sadašnjost. Prvi je izašao 1982. a zadnji 1986.. Pothvat je bio jedinstven za hrvatsku vjeru i kulturu, jer je to bio prvi prijevod ovog djela na hrvatski jezik. [1]
Djelo je istovremeno apologetsko i dogmatsko djelo. Bavi se trima temeljnim pitanjima: teologijom, filozofijom i politikom. Kroz povijest su ga učeni ljudi proučavali te su o njemu napisane brojne studije, i referencijalnom je točkom teologije, filozofije i politike. Hrvatsko izdanje je opremljeno uvodima teologa, filozofa, politologa i patrologa kao što su Agostino Trapa, Robert Russel, Sergio Cotta, Domenico Gentili i Tomislav Janko Šagi-Bunić.[1]
U O državi Božjoj sv. Augustin periodizira ljudsku povijest na šest razdoblja svijeta.
Vanjske poveznice
- Originalni tekst
- (lat.) De civitate dei — The Latin Library.
- (eng.) The City of God — Dods translation, New Advent.
- (eng.) The City of God — audio version from LibriVox.
- Stranice o tekstu
- ↑ 1,0 1,1 O državi Božjoj. Kršćanska sadašnjost. Pristupljeno 8. veljače 2026.