Splitska čakavština: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
== Zaštita == | == Zaštita == | ||
Pod oznakom Z-5902 zaveden je pod vrstom "[[nematerijalna kulturna baština]]", pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "usmena predaja, izričaji i govori".<ref name="registar kult.dobara RH"/> | Pod oznakom Z-5902 zaveden je pod vrstom "[[nematerijalna kulturna baština]]", pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "usmena predaja, izričaji i govori".<ref name="registar kult.dobara RH"/> | ||
[[Davor Pelaić]] je osnovao udrugu ''Collegium Split kroz povijest'', koja je pridonijela i na jezikoslovnom odnosno dijalektološkom području, putem literarnog programa ''Spli'ske ure'' kojoj je misija očuvati i promovirati splitski čakavski govor.<ref>[https://gkmm.hr/dogadaji/spliska-ura-marko-uvodic/ ''Spli'ska ura - Marko Uvodić''] Gradska knjiznica Marka Marulića. Najava za 11. travnja 2024. Pristupljeno 17. kolovoza 2025.</ref> | |||
== Zanimljivosti == | == Zanimljivosti == | ||
Posljednja izmjena od 5. veljača 2026. u 22:57
Splitski govor (splitska čakavština), čakavski govor s područja grada Splita, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.[1]
Opis dobra
Splitski govor (splitska čakavština) pripada južnočakavskom, odnosno ikavskom dijalektu čakavskoga narječja. Zemljopisno je područje ikavskog dijalekta svedeno u njegovu kopnenome dijelu na uzak i isprekidan pojas uz more. Južnočakavski – ikavski se dijalekt proteže od Petrčana do Zadra te od Biograda do Vodica, a u sjevernoj Dalmaciji od Primoštena do Rogoznice, preko Trogira, Kaštela, Splita sve do Poljica. Gradski su govori, pa tako i splitski, više predmet sociolingvističkih nego dijalektoloških istraživanja jer oni su izloženiji različitim utjecajima. Nositelji splitskog čakavskog govora danas jesu stanovnici grada Splita, „fetivi“ Splićani, Splićani „od kolina“. Jezik se mijenja i dosadašnje opise splitskog govora valja nastaviti istraživati te nadopunjavati novijim istraživanjima. Najveći i najbolji psiholog i portretist mentaliteta Splićana je kroničar Splita Miljenko Smoje. Radi aktivnosti na očuvanju i promociji splitskog govora osnovana je Udruga za očuvanje baštine splitske čakavštine „Marko Uvodić Splićanin“. Cilj Udruge je educirati djecu po školama, osnovati izdavačku kuću za tiskanje mjesečnog dječjeg lista na čakavskom koji bi bio dostupan osnovnim školama, profesorima i ostalim građanima, ljubiteljima splitskog govora. [1]
Zaštita
Pod oznakom Z-5902 zaveden je pod vrstom "nematerijalna kulturna baština", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "usmena predaja, izričaji i govori".[1]
Davor Pelaić je osnovao udrugu Collegium Split kroz povijest, koja je pridonijela i na jezikoslovnom odnosno dijalektološkom području, putem literarnog programa Spli'ske ure kojoj je misija očuvati i promovirati splitski čakavski govor.[2]
Zanimljivosti
Prvi i jedini roman napisan na splitskoj čakavici jest Splićanin Ljube Plenkovića.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 28. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ Spli'ska ura - Marko Uvodić Gradska knjiznica Marka Marulića. Najava za 11. travnja 2024. Pristupljeno 17. kolovoza 2025.
- ↑ Splićanin. Književni krug Split. Pristupljeno 18. kolovoza 2025.
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."