Bilo koja tipka: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Rani kompjuteri obično su radili s pomoću mehaničkih [[teleprinter]]a koji su omogućavali bezprekidni ispis njihovog ''[[output]]a''. Ipak, tijekom 70-ih godina teleprinteri su postali zastarjeli i bili su zamijenjeni s | Rani kompjuteri obično su radili s pomoću mehaničkih [[teleprinter]]a koji su omogućavali bezprekidni ispis njihovog ''[[output]]a''. Ipak, tijekom 70-ih godina teleprinteri su postali zastarjeli i bili su zamijenjeni s računalnim [[terminal]]om, no problem je bio da bi se tekst izgubio kada bi se izbrisao s ekrana. Zbog toga su programi često pauzirali radnju nakon prikazivanja jednog ekrana s tekstom, da bi korisnik mogao vidjeti rezultate i onda pritisnuti tipku da bi se prebacio na sljedeći ekran. Slična stanka je bila potrebna kada bi se od korisnika zahtijevale neke radnje, poput ubacivanja [[disketa|diskete]]. | ||
Zanimljiva je pak činjenica da na većini [[operacijski sustav|operacijskih sustava]] određeni | Zanimljiva je pak činjenica da na većini [[operacijski sustav|operacijskih sustava]] određeni skup tipaka poput takozvanih ''[[lock key|lock]]'' i ''[[modifier key|modifier]]'' tipki nisu omogućavale nastavak procesiranja jer ne rade neki znak koji bi program mogao prepoznati. | ||
Ove upute su bile veoma česte na operacijskim sustavima s [[tekstualno korisničko sučelje|tekstualnim korisničkim sučeljem]], prije nego što su se počeli razvijati oni s grafičkim korisničkim sučeljem ([[GUI]]), koji su obično imali takozvani ''scrollbar'' | Ove upute su bile veoma česte na operacijskim sustavima s [[tekstualno korisničko sučelje|tekstualnim korisničkim sučeljem]], prije nego što su se počeli razvijati oni s grafičkim korisničkim sučeljem ([[GUI]]), koji su obično imali takozvani ''[[scrollbar]]'' da bi se omogućilo korisniku da vidi više od jednog zaslona/prozora podataka. Danas se još uvijek koristi grafički ekvivalent upute poput "Press OK to continue" za sklopovske interakcije. | ||
Neki [[Samsung]]ovi daljinski | Neki [[Samsung]]ovi [[daljinski upravljač]]i za [[DVD player]]e (npr. DVD-R130) su u sučelju imali značajku "anykey" koja se koristila za pregled statusa [[DVD]]-a koji se gledao.<ref>[http://downloadcenter.samsung.com/content/EM/200602/20060209163759000/EN/main.html DVD-R130<!-- Bot generated title -->]</ref> | ||
== Kulturni značaj == | == Kulturni značaj == | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
}}</ref> , te je u nekom trenutku razmatrala zamjenu naredbe "Press any key" s "Press return key".<ref>{{Citiranje novina|url=http://chronicle.augusta.com/stories/1999/10/29/kir_275553.shtml|title=Technology often tests creativity|author=Bill Kirby|work=[[Augusta Chronicle]]|date=1999-10-29|accessdate=2009-02-16}}</ref> | }}</ref> , te je u nekom trenutku razmatrala zamjenu naredbe "Press any key" s "Press return key".<ref>{{Citiranje novina|url=http://chronicle.augusta.com/stories/1999/10/29/kir_275553.shtml|title=Technology often tests creativity|author=Bill Kirby|work=[[Augusta Chronicle]]|date=1999-10-29|accessdate=2009-02-16}}</ref> | ||
Koncept tipke "any" postao je popularan u | Koncept tipke "any" postao je popularan u računalnom [[humor]]u<ref>{{Citiranje knjige|author=Jeffrey Kent|title=C++ Demystified|url=http://books.google.com/books?id=JPhDbviTYukC&pg=PT264&dq=%22any+key%22+joke|date=2004|publisher=McGraw Hill|isbn=0072253703|page=245}}</ref>, dijelom i zbog epizode [[Simpsoni|Simpsona]] u kojima glavni lik [[Homer Simpson]] pita: Where's any key? (Gdje je tipka any?) kada vidi naredbu "press any key" na ekranu. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 4. veljača 2026. u 15:46
Press any key (pritisnite bilo koju tipku) je pojam kojeg su računalni programeri u prošlosti su rabili "Press any key to continue" (Pritisnite bilo koju tipku za nastavak) ili neki sličan tekst kao uputa korisniku kada je bilo potrebno pauzirati procesiranje.
Povijest
Rani kompjuteri obično su radili s pomoću mehaničkih teleprintera koji su omogućavali bezprekidni ispis njihovog outputa. Ipak, tijekom 70-ih godina teleprinteri su postali zastarjeli i bili su zamijenjeni s računalnim terminalom, no problem je bio da bi se tekst izgubio kada bi se izbrisao s ekrana. Zbog toga su programi često pauzirali radnju nakon prikazivanja jednog ekrana s tekstom, da bi korisnik mogao vidjeti rezultate i onda pritisnuti tipku da bi se prebacio na sljedeći ekran. Slična stanka je bila potrebna kada bi se od korisnika zahtijevale neke radnje, poput ubacivanja diskete.
Zanimljiva je pak činjenica da na većini operacijskih sustava određeni skup tipaka poput takozvanih lock i modifier tipki nisu omogućavale nastavak procesiranja jer ne rade neki znak koji bi program mogao prepoznati.
Ove upute su bile veoma česte na operacijskim sustavima s tekstualnim korisničkim sučeljem, prije nego što su se počeli razvijati oni s grafičkim korisničkim sučeljem (GUI), koji su obično imali takozvani scrollbar da bi se omogućilo korisniku da vidi više od jednog zaslona/prozora podataka. Danas se još uvijek koristi grafički ekvivalent upute poput "Press OK to continue" za sklopovske interakcije.
Neki Samsungovi daljinski upravljači za DVD playere (npr. DVD-R130) su u sučelju imali značajku "anykey" koja se koristila za pregled statusa DVD-a koji se gledao.[1]
Kulturni značaj
Postoje objave da su neki korisnici tražili tipku označenu kao "any", i čak zvali tehničku podršku kad istu ne bi uspjeli naći.[2] Kompjuterska tvrtka Compaq[3] je čak uredila svoj FAQ, tj. priručnik s često postavljanim pitanjima, kako bi se objasnilo da ne postoji tipka "any"[4][5] , te je u nekom trenutku razmatrala zamjenu naredbe "Press any key" s "Press return key".[6]
Koncept tipke "any" postao je popularan u računalnom humoru[7], dijelom i zbog epizode Simpsona u kojima glavni lik Homer Simpson pita: Where's any key? (Gdje je tipka any?) kada vidi naredbu "press any key" na ekranu.
Izvori
- ↑ DVD-R130
- ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarpagesnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpagenije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews - ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Nedostaje obavezni parametar:journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Parametar
typenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Jeffrey Kent. http://books.google.com/books?id=JPhDbviTYukC&pg=PT264&dq=%22any+key%22+joke.