Rad i društvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 1: Redak 1:
'''Rad i društvo''' bio je jedan od brojnih stručnih i ideoloških časopisa koji su izlazili u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), a služio je kao platforma za promicanje ustaške vizije društvenog i gospodarskog poretka. Iako je danas slabije poznat od drugih publikacija iz tog razdoblja, uklapao se u širi propagandni i intelektualni okvir kojim je režim nastojao oblikovati [[hrvatski socijalizam]] i novu društvenu strukturu.
'''Rad i društvo''' bio je jedan od brojnih stručnih i ideoloških časopisa koji su izlazili u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), a služio je kao platforma za promicanje ustaške vizije društvenog i gospodarskog poretka.  
 
Iako je danas slabije poznat od drugih publikacija iz tog razdoblja, uklapao se u širi propagandni i intelektualni okvir kojim je režim nastojao oblikovati [[hrvatski socijalizam]] i novu društvenu strukturu.


==Svrha i ideološka uloga časopisa==
==Svrha i ideološka uloga časopisa==

Inačica od 28. siječanj 2026. u 08:39

Rad i društvo bio je jedan od brojnih stručnih i ideoloških časopisa koji su izlazili u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), a služio je kao platforma za promicanje ustaške vizije društvenog i gospodarskog poretka.

Iako je danas slabije poznat od drugih publikacija iz tog razdoblja, uklapao se u širi propagandni i intelektualni okvir kojim je režim nastojao oblikovati hrvatski socijalizam i novu društvenu strukturu.

Svrha i ideološka uloga časopisa

Časopis je imao dvostruku funkciju

  • Propagandnu, jer je promovirao ustašku viziju društvenog poretka.

Stručnu, jer je objavljivao tekstove o radu, socijalnoj politici, organizaciji gospodarstva i odnosu radnika i države.

Naglašavao je:

  • „Organsko“ jedinstvo radnika, seljaka i intelektualaca.
  • Odbacivanje klasne borbe.
  • Ulogu države kao regulatora i „zaštitnika“ radnika.
  • Ideju da je rad temelj moralnog i nacionalnog poretka.

Glavni urednici

  • dr. Aleksandar Seitz – jedan od glavnih ideologa „hrvatskog socijalizma“, često povezan s publikacijama o radu i društvenoj politici u NDH.
  • dr. Vladimir Židovec – pravnik i stručnjak za radno zakonodavstvo, navodi se kao urednik ili član uredništva u pojedinim godištima.

Članovi uredničkog odbora

  • dr. Ivo Bogdan – pisao o radnom pravu i socijalnoj politici.
  • Stjepan Hefer – autor tekstova o radničkim organizacijama.
  • dr. Ante Kovačić – sociolog i publicist NDH.
  • dr. Mirko Puk – ministar pravosuđa, povremeni autor tekstova o zakonodavstvu.

Suradnici i autori

  • dr. Aleksandar Seitz
  • dr. Vladimir Židovec
  • dr. Ivo Bogdan
  • dr. Stjepan Hefer
  • dr. Ante Kovačić
  • dr. Franjo Nevistić – pisao o radničkim odnosima
  • Josip Tomljenović – teme o radnim zajednicama
  • dr. Nikola Rušinović – socijalna politika