Sveti Anastazije: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci' |
||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Anastazije, Sveti}} | {{GLAVNIRASPORED:Anastazije, Sveti}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Svetci]] | ||
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]] | [[Kategorija:Kršćanski mučenici]] | ||
[[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]] | [[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]] | ||
Posljednja izmjena od 28. siječanj 2026. u 03:49
| Sveti Anastazije | |
|---|---|
| Rođen | 2. pol. 3. st. Akvileja |
| Preminuo | 26. kolovoza 304. ili 308. Salona |
| Kanoniziran | prije kongregacije |
| Slavi se u | Rimokatolička Crkva |
| Spomendan | 7. rujna |
| Datoteka:Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu | |
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Životopis
Po zanimanju tkalac i stupar, podrijetlom iz Akvileje. Doselio se u Salonu u vrijeme kršćanskih progona za vladavine cara Dioklecijana i otvorio obrtničku radionicu u istočnom dijelu grada. Budući da je na svojoj kući nacrtao ili uklesao znak križa, bio je prijavljen vlastima koje su ga uhitile i izvele pred sud. Bio je optužen zbog nepoštivanja državnih vlasti i carske osobe.[1] Tijekom zatočenja je mučen, a potom ga je rimski namjesnik M. A. Julus dao pogubiti utapanjem u moru s mlinskim kamenom oko vrata.[2] Matrona Asklepija izvadila je njegovo tijelo i sahranila u svojoj kući, a kada je 313. godine izdan Milanski edikt o toleranciji kršćana, dala ga je pokopati u mauzoleju na svome imanju (Marusinac kraj Manastirina) izvan gradskih zidina.
Poveznice
Izvori
Literatura
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. I, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-01-5
- Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, Naklada Bošković, Split, 2004. ISBN 953-7090-44-2
Dodatna literatura
- Anđelko Badurina i Tomislav Galović, Sv. Dujam i sv. Anastazije u hagiotopografiji Hrvatske, Književni krug, Split, 2014.
- M. Jarak, Passio sancti Anastasii martyris, Radovi Arheološkog zavoda, Vol.21 No.1, prosinac 1997.