Etazen: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Etazen''' je vrsta psihotropne tvari. <ref name=eurlex/> Vijeće EU je Odlukom od 9. ožujka 2023. donijelo stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenci...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Naziv Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju ([[IUPAC]]) za etazen je: 2-[(4-etoksifenil)metil]-N,N-dietil-1H-benzimidazol-1-etanamin. Predstavlja sintetički [[opioid]] dobiven od [[benzimidazol]]a, koji po kemijskoj strukturi i farmakološkim svojstvima sliči drogama s Popisa I. (u Konvenciji o opojnim drogama), kao što su [[klonitazen]], [[etonitazen]] i [[izotonitazen]]. Etazen se ispitivalo zbog svojih [[analgetik|analgetičkih]] svojstava.<ref name=eurlex/> | Naziv Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju ([[IUPAC]]) za etazen je: 2-[(4-etoksifenil)metil]-N,N-dietil-1H-benzimidazol-1-etanamin. Predstavlja sintetički [[opioid]] dobiven od [[benzimidazol]]a, koji po kemijskoj strukturi i farmakološkim svojstvima sliči drogama s Popisa I. (u Konvenciji o opojnim drogama), kao što su [[klonitazen]], [[etonitazen]] i [[izotonitazen]]. Etazen se ispitivalo zbog svojih [[analgetik|analgetičkih]] svojstava.<ref name=eurlex/> | ||
Stručni odbor [[SZO]] je procijenio da etazen nema | Stručni odbor [[SZO]] je procijenio da etazen nema medicinsku primjenu. Dokazi potvrđuju da se tu tvar zlouporabljava ili bi se vjerojatno mogla zlouporabljavati te da može postati [[javno zdravstvo|javnozdravstveni]] i društveni problem te ju radi sprječavanja šteta od nje ju se mora staviti pod međunarodnu kontrolu.<ref name=eurlex/> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 27. siječanj 2026. u 06:43
Etazen je vrsta psihotropne tvari. [1]
Vijeće EU je Odlukom od 9. ožujka 2023. donijelo stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971. godine[1] da bi ju trebalo uvrstiti na Popis I. Konvencije o psihotropnim tvarima.[1]
Naziv Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) za etazen je: 2-[(4-etoksifenil)metil]-N,N-dietil-1H-benzimidazol-1-etanamin. Predstavlja sintetički opioid dobiven od benzimidazola, koji po kemijskoj strukturi i farmakološkim svojstvima sliči drogama s Popisa I. (u Konvenciji o opojnim drogama), kao što su klonitazen, etonitazen i izotonitazen. Etazen se ispitivalo zbog svojih analgetičkih svojstava.[1]
Stručni odbor SZO je procijenio da etazen nema medicinsku primjenu. Dokazi potvrđuju da se tu tvar zlouporabljava ili bi se vjerojatno mogla zlouporabljavati te da može postati javnozdravstveni i društveni problem te ju radi sprječavanja šteta od nje ju se mora staviti pod međunarodnu kontrolu.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 ODLUKA VIJEĆA (EU) 2023/567 od 9. ožujka 2023. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.. Službeni list Europske unije. 13. ožujka 2023. L 74/53. EUR-Lex. Pristupljeno 27. siječnja 2026.