Dodatak:Informatičko nazivlje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 22: Redak 22:
Nakon ova dva rječnika, logičan su izbor knjige odnosno udžbenici o programskim jezicima, nemoguće je u konačnom vremenu proučiti sve udžbenike o programskim jezicima na hrvatskom jeziku, pa su (za početak) izabrane tri knjige, s godinama izdanja u razmaku od 1990. do 2007. godine:
Nakon ova dva rječnika, logičan su izbor knjige odnosno udžbenici o programskim jezicima, nemoguće je u konačnom vremenu proučiti sve udžbenike o programskim jezicima na hrvatskom jeziku, pa su (za početak) izabrane tri knjige, s godinama izdanja u razmaku od 1990. do 2007. godine:


* Milan Kukrika, Programski jezik C, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
* <span class="zaliteraturu"> Milan Kukrika, ''Programski jezik C'', Školska knjiga, Zagreb, 1990. {{ISBN|86-03-99593-1}}</span>
* Motik - Šribar, Demistificirani C++, Element, Zagreb, Zagreb, 1997.
* <span class="zaliteraturu"> Motik - Šribar, ''Demistificirani C++'', Element, Zagreb, Zagreb, 1997. {{ISBN|953-6098-56-3}}</span><ref>Izdanje od 2018.: <span class="zaliteraturu"> Julijan Šribar, Boris Motik: ''Demistificirani C++'', Element, Zagreb. 2018. 5. dop. izd. {{ISBN|978-953-197-668-8}}</span></ref>
* Programiranje PHP; prevoditelji su bili Ivana Greenspan, Sunčica Nižetić, Nenad Crnko; Dobar Plan, Zagreb, 2007.
* <span class="zaliteraturu"> Rasmus Lerdorf, Kevin Tatroe i Peter MacIntyre: ''Programiranje PHP'' (prev. Ivana Greenspan, Sunčica Nižetić, Nenad Crnko); Dobar Plan, Zagreb, 2007., {{ISBN|9537398102}}</ref>


Dvije su knjige autorske, jedna je prijevod s engleskog izvornika, autori izvornika su Lerdorf, Tatroe i MacIntyre.
* <span class="zaliteraturu"> http://struna.ihjj.hr/</span>
 
* http://struna.ihjj.hr/


Ovaj projekt [[IHJJ]]-a od ograničene je vrijednosti za informatičko nazivlje na HIE, primjer:
Ovaj projekt [[IHJJ]]-a od ograničene je vrijednosti za informatičko nazivlje na HIE, primjer:
Redak 44: Redak 42:
Zaključno, ponovio bih da u Hrvatskoj (prema dostupnim saznanjima) ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja, pa se nadam da će ova tablica možda malo pomoći sređivanju informatičko-jezikoslovnog kaosa.
Zaključno, ponovio bih da u Hrvatskoj (prema dostupnim saznanjima) ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja, pa se nadam da će ova tablica možda malo pomoći sređivanju informatičko-jezikoslovnog kaosa.


* V. Galešev, P. Brođanac, N. Dmitrović, M. Korać, G. Sokol, S. Babić, Z. Soldo, D. Kovač [https://sysprint.hr/eudzbenici/infGIM/html5/ ''Udžbenik informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole'']. Sysprint. Zagreb, 2014. 1. izd. {{ISBN|978-953-232-347-4}}
<span class="zaliteraturu">* V. Galešev, P. Brođanac, N. Dmitrović, M. Korać, G. Sokol, S. Babić, Z. Soldo, D. Kovač [https://sysprint.hr/eudzbenici/infGIM/html5/ ''Udžbenik informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole'']. Sysprint. Zagreb, 2014. 1. izd. {{ISBN|978-953-232-347-4}}</span>
 


== Tablica ==
== Tablica ==
Redak 50: Redak 49:
{| class="wikitable c1 c2 c8 c9"
{| class="wikitable c1 c2 c8 c9"


! engleska<br />wikipedija
! engleski
!na HIE
!na HIE
!Panian
!Panian
!VRH
!VRH
!Kukurika
!Kukrika
!Motik-Šribar
!Motik-Šribar
!PHP
!PHP
Redak 92: Redak 91:
|
|
|
|
|-
| <!-- engleski --> interrupt
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar --> prekid<ref> 4.4.6. Kvalifikator volatile "''vrijednost memorijske adrese se može  promijeniti unutar obrade prekida (engl. interrupt)''"</ref>
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski --> enumerated types
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar --> pobrojani tipovi<ref> 4.4.7. Pobrojenja "''Za takve slučajeve obično se koriste pobrojani tipovi (engl. enumerated types)''"</ref>
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->
|-
| <!-- engleski -->
| <!-- na HIE -->
| <!-- Panian -->
| <!-- VRH -->
| <!-- Kukrika -->
| <!-- Motik-Šribar -->
| <!-- PHP -->
| <!-- struna -->
| <!-- ustaljeni oblik<br />ili oblici -->


|}
|}
<!-- Motik-Šribar  cjelobrojna promocija/ntegral promotion, lijeva kosa crta, kosa crta ulijevo/backslash, posebne sekvence/escape sequence, (nova stranica, pomak papira \f )/form feed, pomak za mjesto unazad/backspace, povrat na početak redka/carriage return, znakovni niz/string, obnavljajućeg pridruživanje/update assignment, pokazivač - pointer, nul-pokazivač/null-pointer, bliski i daleki pokazivač / near and far pointer, vezana lista/linked list, odbacivanje / cast away , viseći pokazivač / dangling pointer, povratna vrijednost / return value, potpis funkcije / function signature, pogrješka pri izvođenju / run-time error, prijenos po vrijednosti / pass by value, popratna pojava/side-effect, prijenos po referenci/pass by reference, podrazumijevana vrijednost / default argument value, automatska ili registarska smještajna klasa/automatic or registry storage class, vanjsko ili unutarnje povezivanje / external or internal linkage, :: (dvije dvotočke) -- operator za određivanje područja, operator za razlučivanje područja imena /scope resolution operator, umetnute funkcije/inline functions, programom za simboličko otkrivanje pogreöaka / debugger, izvedbeni kod / ...., preopterećenje funkcija / function overload, predložak funkcija / function template, podatkovni segment / data segment, pokazivač instrukcija / instruction pointer, pokazivač stoga / stack pointer, središnja procesorska jedinica / central processing unit, enkapsulacija / encapsulation, implementacija objekta / implementation, konstruktor / constructor, destruktor / destructor, prijatelj klase / friend of a class, nasljeđivanje / inheritance, područje imena / name scope, deklaracija unaprijed / forward declaration, operatori za pristup članovima / member selection operators, podrazumijevani konstruktor / default constructor, konstruktor kopije / copy constructor, plitka kopija / shallow copy, alias znaËi
laûno ime, no termin predstavljanje pokazivaËa laûnim imenom  -- ituacija u kojoj pokazivači dvaju objekata pokazuju na isto memorijsko
područje na engleskom se naziva pointer aliasing, memorijska napuklina / memory leak, konstantnost / constness, područje/scope, globalno ili datotečno područje / global or file scope, okolna klasa / enclosing class, pokazivač na članove klasa / class member pointers, neimenovani privremeni objekt / unnamed temporary, diskriminanta unije / union diskriminant, bezimena unija / nameless union, anonimna unija / anonymous union, polje bitova / bit-field, preopterećenje operatora / operator overloading, operator za indeksiranje / indexing operator, pametni pokazivač / smart pointer, skupljanje smeća / garbage collection, zaobilaženje / overriding, statičko--kasno--dinamičko povezivanje / static--late--dynamic binding, dinamički--virtualni--statički poziv/dynamic--virtual--static call, umjesto "nevirtualni članovi" kažemo članovi sa statičkim pozivom, čisti virtualni
funkcijski članovi /pure virtual function members, najdalje izvedena klasa / most derived class, instanciranje--specijalizacija predloška funkcije /
function template instantiation--specialization, bujanje koda / code bloat, kontejnerska klasa / container class,
(ne)vezano prijateljstvo /(un)bound template friendship,
mjesto instantacije / point of instantiation, imenik / namespace, zagađenje globalnog područja / global scope pollution, proširenje imenika /namespace extension
definition, bezimeni imenik / nameless namespace, iznimka / exception, rukovanje iznimkama /exception handling, podići iznimku /to raise an exception, rutina za oporavak od iznimke/exception recovery routine, blokovi pokušaja / try block, odmatanje stoga /stack unwinding, identifikaciju tipova tijekom izvođenja/
run-time type identification, pretvorba naviše / upcast,
pretvorba naniže/downcast, program za praćenje efikasnosti koda / profiler, simboličko ime / token, kvarenje imena / name mangling, ulazni i izlazni tokovi / input and output streams, međupohranjivanje / buffering, međuspremnik / buffer, isprazniti / flush, stanje / state, operator umetanja /insertion operator, operator izlučivanja / extraction operator, znak za povrat / return, novi redak, zastavica / flag, manipulator / manipulator, kraj datoteke / end-of-file, pokazivač datoteke / file pointer, apstrakcija podataka / data abstraction, iskoristivost koda / code reusability, skrivanje podataka / data hiding, apstraktni tip podataka / abstract data type, pogonitelj / driver, omotač / wrapper
-->
<!-- stalnica - konstanta  https://hrcak.srce.hr/file/103412 Četiri stalnice hrv. .... -->


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 24. siječanj 2026. u 01:05

Literatura

Ova tablica nije dovršeni projekt, nikako. Ona je više pregled stanja informatičkog nazivlja u trenutku u vremenu, i kako će taj trenutak napredovati kroz vrijeme, broj hrvatskih naziva za pojedine pojmove sigurno će rasti. Po mišljenju brojnih kolega (podjednako inženjera s FER-a i općenito programera svih razina školske naobrazbe i izabranih institucija) u Hrvatskoj ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja. Stoga je izabran sljedeći pristup, izabrano je nekoliko rječnika, knjiga i mrežnih (internetskih) projekata da posluže kao izvor informacija, jer nazivlje ove struke se mijenja najvjerojatnije najbrže od svih struka kojima se bavi ljudski rod.

  • Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, urednik Željko Panian, Jutarnji list, Zagreb, 2005.

U predgovoru ovog rječnika autori pišu (između ostalog):

Nakana nam nikako nije bila "nasilno" uvoditi nove ("novokomponirane") hrvatske izraze i riječi, tako da metodiku koju smo slijedili ponetko može proglasiti i "linijom manjeg otpora". Naime svuda tamo gdje smo smatrali da primjeren hrvatski termin ne postoji nismo ga izmišljali. Pribjegli smo objašnjenju merituma stvari - značenju izvornog engleskog pojma kojega smo obrađivali. S druge strane, za sve one pojmove za koje postoji već uvriježeni hrvatski izraz kojega stručnjaci uobičajeno koriste taj smo hrvatski izraz i prihvatili te objasnili, budući se ovdje radi o enciklopedijskom rječniku, namijenjenom širokom krugu čitatelja.

Iz ovog citiranog dijela predgovora, jasno je da ovaj rječnik danas (2016. godine) star 11 godina sigurno je pomalo zastario iz više razloga, od toga da je bio konzervativan prema hrvatskome nazivlju već onda kada je tiskan, do toga da je podosta star. No uporaba ovog rječnika kao jednog od izvora ima također jednu prednost - hrvatski nazivi u ovom rječniku su sigurno dovoljno dobri obzirom na konzervativan pristup autora, pa je vrlo vjerojatno da se hrvatskim nazivima iz ovoga rječnika ne može ništa zamjeriti u jezikoslovnom smislu, te je podjednako vjerojatno da su ti nazivi dobro odabrani i uvriježeni.

Valja napomenuti da ovo nije samo strukovni rječnik, nego je ovo opći - Veliki rječnik hrvatskoga jezika, u kojem su mjesto našli također i nazivi informatiče struke. Razlika između rječnika urednika Željka Paniana i ovoga u pristupu u pogledu informatičke struke nije prevelika, glavna prednost ovog rječnika osim njegova opsega je godina izdanja - u 10 godina od 2005. do 2015. neke su se stvari promijenile:

  • Panianov rječnik hyperlink prevodi kao hipervezu ili hiperpoveznicu (nijedan od tih oblika danas ne postoji u hrvatskome jeziku, ni engleski izvornik hyperlink, ni hiperveza ni hiperpoveznica.
  • Panianov rječnik riječ link poznaje u osam (8) značenja, ono informatičko vezano uz internet prevodi kao poveznicu.
  • rječnik Školske knjige ima riječ link, kojoj se pridaju dva značenja, prvo je ono tehnološko (Dao je svoj iskaz putem video-linka), drugo je informatičko, i prevodi ga kao hiperveza ili poveznica.

Dakle, od 2005. do 2015. otpala je hiperpoveznica, dok se uz poveznicu još uvijek povlači (engleski) izvornik link i u praksi rijetko do nikad rabljena riječ hiperveza.

Nakon ova dva rječnika, logičan su izbor knjige odnosno udžbenici o programskim jezicima, nemoguće je u konačnom vremenu proučiti sve udžbenike o programskim jezicima na hrvatskom jeziku, pa su (za početak) izabrane tri knjige, s godinama izdanja u razmaku od 1990. do 2007. godine:

  • Milan Kukrika, Programski jezik C, Školska knjiga, Zagreb, 1990. ISBN 86-03-99593-1
  • Motik - Šribar, Demistificirani C++, Element, Zagreb, Zagreb, 1997. ISBN 953-6098-56-3[1]
  • Rasmus Lerdorf, Kevin Tatroe i Peter MacIntyre: Programiranje PHP (prev. Ivana Greenspan, Sunčica Nižetić, Nenad Crnko); Dobar Plan, Zagreb, 2007., ISBN 9537398102</ref>

Ovaj projekt IHJJ-a od ograničene je vrijednosti za informatičko nazivlje na HIE, primjer:

Ali ipak ponekad može biti koristan, primjer:

Zaključno, ponovio bih da u Hrvatskoj (prema dostupnim saznanjima) ne postoji savršen rječnik informatičkog nazivlja, pa se nadam da će ova tablica možda malo pomoći sređivanju informatičko-jezikoslovnog kaosa.

* V. Galešev, P. Brođanac, N. Dmitrović, M. Korać, G. Sokol, S. Babić, Z. Soldo, D. Kovač Udžbenik informatike i računalstva za gimnazije i srednje škole. Sysprint. Zagreb, 2014. 1. izd. ISBN 978-953-232-347-4


Tablica

engleski na HIE Panian VRH Kukrika Motik-Šribar PHP struna ustaljeni oblik
ili oblici
variable promjenjivica varijabla[2] varijabla[3] varijabla[4] varijabla (promjenjivica)
Doduše u ostatku knjige se rabi samo naziv varijabla. Valjalo bi provjeriti kako je u novijim izdanjima.[5] 		varijabla[6] varijabla, promjenjivica[7][8] varijabla i promjenjivica
framework
engine
interrupt prekid[9]
enumerated types pobrojani tipovi[10]


Izvori

  1. ↑ Izdanje od 2018.: Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Element, Zagreb. 2018. 5. dop. izd. ISBN 978-953-197-668-8
  2. ↑ Panian, sv. 2, str. 255, "Primjerice, u izrazu x+y, x i y su varijable."
  3. ↑ VRH, str. 1664, "2.INF - u programiranju mjesto pohrane sposobno primiti podatak koji se tijekom izvođenja programa može mijenjati"
  4. ↑ Kukrika, str. 37, "Svaka varijabla se prije korištenja mora deklarirati."
  5. ↑ Motik-Šribar, str. 25, " Njih možemo podijeliti na nepromjenjive konstante, odnosno promjenjiva varijable (promjenjivice)."
  6. ↑ PHP, str. 33, "Djelokrug varijable, kojeg zadaje mjesto deklaracije varijable, određuje koji djelovi programa mogu pristupiti varijabli."
  7. ↑ struna.ihjj.hr varijabla, uz ustaljeni naziv varijabla dopušten je naziv promjenjivica
  8. ↑ struna.ihjj.hr grafička varijabla, za grafičku varijablu predložen je zamjenski naziv grafička promjenjivica
  9. ↑ 4.4.6. Kvalifikator volatile "vrijednost memorijske adrese se može promijeniti unutar obrade prekida (engl. interrupt)"
  10. ↑ 4.4.7. Pobrojenja "Za takve slučajeve obično se koriste pobrojani tipovi (engl. enumerated types)"
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dodatak:Informatičko_nazivlje&oldid=642240"