Agosti Xaho: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bnz
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 3: Redak 3:
'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].
'''Agosti Xaho''' (na baskijskom)  ili  '''Augustin Chaho''' na francuskom (punim imenom:'''Joseph Augustin Chaho''') bio je  važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u [[Tardets]]u ([[Atharratze]] u baskijski), [[Zuberoa]], u Francuskoj Baskiji, [[10. listopada]] [[1811.]], a umro u [[Bajona|Bajoni]], [[Lapurdija]]  [[23. listopada]] 1858. Navodno je studirao u Parizu sa [[Charles Nodier|Charlesom Nodierom]].


1836. godine na francuskom jeziku napisao je "Put u Navaru" tijekom ustanka Baska (1830.-1835.) o svojim iskustvima u Prvom karlističkom ratu koji je tumačio kao etnički rat Baska protiv Španjolske, "Legendu o Aitoru" u kojoj je izumio nacionalni mit koji je bio uveliko prihvaćen neko vrijeme i Azti-Begia "Vračarino oko" na [[Zuberoanski dijalekt|zuberoanskom baskijskom]].
1836. godine na francuskom jeziku napisao je "Put u Navaru" tijekom ustanka Baska (1830.-1835.) o svojim iskustvima u [[Prvi karlistički rat|Prvom karlističkom ratu]] koji je tumačio kao etnički rat Baska protiv Španjolske, "Legendu o [[Aitor]]u" u kojoj je izumio nacionalni mit koji je bio uveliko prihvaćen neko vrijeme i Azti-Begia "Vračarino oko" na [[Zuberoanski dijalekt|zuberoanskom baskijskom]].


Bio je pristaša republikanaca i postao vijećnik u Bajoni i departmanu [[Basses-Pyrénées]]. Bio je na čelu [[Francuska revolucija (1848.)|revolucije 1848.]] u Bajoni. Nakon bonapartističkog puča 1851., pobjegao je u [[Vitoria-Gazteiz|Vitoriju-Gazteiz]], u [[Alava|Alavi]], [[Južna Baskija|Južnoj Baskiji]].
Bio je pristaša republikanaca i postao vijećnik u Bajoni i departmanu [[Basses-Pyrénées]]. Bio je na čelu [[Francuska revolucija (1848.)|revolucije 1848.]] u Bajoni. Nakon bonapartističkog puča 1851., pobjegao je u [[Vitoria-Gazteiz|Vitoriju-Gazteiz]], u [[Alava|Alavi]], [[Južna Baskija|Južnoj Baskiji]].
Redak 13: Redak 13:
* [http://www.euskara.euskadi.net/r59-738/es/contenidos/informacion/argitalpenak/es_6092/adjuntos/augustin_chaho/Precursor_incomprendido_precurseur_incompris.pdf ''Augustin Chaho. Precursor incomprendido. Un précurseur incompris (1811-1858)'', in Spanish and French, by Xabier Zabaltza]
* [http://www.euskara.euskadi.net/r59-738/es/contenidos/informacion/argitalpenak/es_6092/adjuntos/augustin_chaho/Precursor_incomprendido_precurseur_incompris.pdf ''Augustin Chaho. Precursor incomprendido. Un précurseur incompris (1811-1858)'', in Spanish and French, by Xabier Zabaltza]
* ''[https://web.archive.org/web/20130615011316/http://www.ikerketak.com/ Aïtor. Légende cantabre / Aitor. - Leyenda cántabra / Aitor. - Kantabriar kondaira]''
* ''[https://web.archive.org/web/20130615011316/http://www.ikerketak.com/ Aïtor. Légende cantabre / Aitor. - Leyenda cántabra / Aitor. - Kantabriar kondaira]''
[[Kategorija:Baskijski književnici|Xaho]]
[[Kategorija:Baskijski književnici|Xaho]]
[[Kategorija:Francuski književnici]]
[[Kategorija:Francuski književnici]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]

Posljednja izmjena od 20. siječanj 2026. u 03:29

Datoteka:Agosti Xaho San Leon hilerrian.jpg
spomenik na groblju San Leon u Bajoni

Agosti Xaho (na baskijskom) ili Augustin Chaho na francuskom (punim imenom:Joseph Augustin Chaho) bio je važan romantičarski baskijski pisac. Rođen je u Tardetsu (Atharratze u baskijski), Zuberoa, u Francuskoj Baskiji, 10. listopada 1811., a umro u Bajoni, Lapurdija 23. listopada 1858. Navodno je studirao u Parizu sa Charlesom Nodierom.

1836. godine na francuskom jeziku napisao je "Put u Navaru" tijekom ustanka Baska (1830.-1835.) o svojim iskustvima u Prvom karlističkom ratu koji je tumačio kao etnički rat Baska protiv Španjolske, "Legendu o Aitoru" u kojoj je izumio nacionalni mit koji je bio uveliko prihvaćen neko vrijeme i Azti-Begia "Vračarino oko" na zuberoanskom baskijskom.

Bio je pristaša republikanaca i postao vijećnik u Bajoni i departmanu Basses-Pyrénées. Bio je na čelu revolucije 1848. u Bajoni. Nakon bonapartističkog puča 1851., pobjegao je u Vitoriju-Gazteiz, u Alavi, Južnoj Baskiji.

Vanjske poveznice