Obrada podataka: razlika između inačica
m bmz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Obrada podataka''' jest manipuliranje podacima radi dobivanja uporabljivih oblika. | '''Obrada podataka''' odnosno '''obradba podataka''' jest manipuliranje podacima radi dobivanja uporabljivih oblika. | ||
== Uvod == | == Uvod == | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
Obrada podataka obuhvaća ne samo brojčana izračunavanja već i postupke kao što su klasifikacija podataka ili njihovo premještanje s jednog mjesta na drugo općenito se pretpostavlja da takve operacije obavlja neka vrsta stroja, bez obzira na to što neki postupci mogu biti obavljeni ručno. | Obrada podataka obuhvaća ne samo brojčana izračunavanja već i postupke kao što su klasifikacija podataka ili njihovo premještanje s jednog mjesta na drugo općenito se pretpostavlja da takve operacije obavlja neka vrsta stroja, bez obzira na to što neki postupci mogu biti obavljeni ručno. | ||
Obradba podataka obuhvaća radnje kao što su upisivanje, organizacija, prijenos, pohrana, pronalaženje, analiza i [[transformacija podataka]] primjenom skupa logičkih ili aritmetičkih operacija pomoću računala. Pojama se danas pretežito rabi u povijesnom kontekstu. U početcima je obradba podataka bila ručna (ručna obradba podataka), poslije uz uporabu mehaničkih sredstava (mehanička obradba podataka) te na koncu uz primjenu prvih elektroničkih računala (automatska obradba podataka). Informacijski sustavi u današnjici objedinjuju nekadašnje postupke obradbe podataka. Podatke se smješta u podatkovne baze, u kojima ih se može pretraživati, mijenjati i pregledavati. Namjena transakcijske obradba je za pristup i ažuriranje baze, tj. izravno pregledavanje ili dodavanje podataka, dok se ostali programi za obradbu podataka rabe za izradbu izvještaja o aktivnostima i statusu baze podataka.<ref> obradba podataka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 19.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/obradba-podataka>. </ref> | |||
== Ciklus obrade podataka == | == Ciklus obrade podataka == | ||
| Redak 40: | Redak 42: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
* Knjiga: ''Uvod u informacijske znanosti'', TUĐMAN, BORAS, DOVEDAN, Školska knjiga, Zagreb, 1992. | * Knjiga: ''Uvod u informacijske znanosti'', TUĐMAN, BORAS, DOVEDAN, Školska knjiga, Zagreb, 1992. | ||
{{izvori}} | |||
[[Kategorija:Računarstvo]] | [[Kategorija:Računarstvo]] | ||
Posljednja izmjena od 19. siječanj 2026. u 02:59
Obrada podataka odnosno obradba podataka jest manipuliranje podacima radi dobivanja uporabljivih oblika.
Uvod
U posljednjih četrdesetak godina razvijene su nove i dinamičke aktivnosti: u nacrtima, operacijama i upravljanju informacijskim sustavima utemeljenim na uporabi računala. Dok su mnoge organizacijske aktivnosti i resursi dugo bili usmjereni na prikupljanje i obradu dokumenata, prodor računala umnogome je proširio mogućnosti obrade informacija.
Obrada podataka
U 20. stoljeću proizvedena su dva glavna sustava za obradu podataka. Obrada podataka na bušenim karticama, s prvim začecima u SAD još 1890. godine. Temeljila se na uporabi različitih elektromehanički uređaja. Elektrotehnička obrada podataka datira od kraja četrdesetih godina dvadesetog stoljeća i prošla je kroz nekoliko faza razvoja ili generacija.
Definicija obrade podataka
Obrada podataka obuhvaća ne samo brojčana izračunavanja već i postupke kao što su klasifikacija podataka ili njihovo premještanje s jednog mjesta na drugo općenito se pretpostavlja da takve operacije obavlja neka vrsta stroja, bez obzira na to što neki postupci mogu biti obavljeni ručno.
Obradba podataka obuhvaća radnje kao što su upisivanje, organizacija, prijenos, pohrana, pronalaženje, analiza i transformacija podataka primjenom skupa logičkih ili aritmetičkih operacija pomoću računala. Pojama se danas pretežito rabi u povijesnom kontekstu. U početcima je obradba podataka bila ručna (ručna obradba podataka), poslije uz uporabu mehaničkih sredstava (mehanička obradba podataka) te na koncu uz primjenu prvih elektroničkih računala (automatska obradba podataka). Informacijski sustavi u današnjici objedinjuju nekadašnje postupke obradbe podataka. Podatke se smješta u podatkovne baze, u kojima ih se može pretraživati, mijenjati i pregledavati. Namjena transakcijske obradba je za pristup i ažuriranje baze, tj. izravno pregledavanje ili dodavanje podataka, dok se ostali programi za obradbu podataka rabe za izradbu izvještaja o aktivnostima i statusu baze podataka.[1]
Ciklus obrade podataka
- Ulaz
U tom se koraku inicijalni ili ulazni podaci u nekom prikladnom obliku pripremaju za obradu. Oblik podataka ovisi o stroju za obradu.
- Obrada
U procesu obrade ulazni se podaci mijenjaju ili se najčešće kombiniraju s drugim informacijama da bi se dobili podaci u prikladnom obliku.
- Izlaz
Na izlazu su skupljeni svi rezultati obrade podataka pojedinačni oblik izlaza ovisi o uporabi podataka.
Prikupljanje podataka
Taj se korak odnosi na proces prikupljanja izvornih podataka. Izvorni zapis podataka naziva se izvornim dokumentom.
Raspodjela podataka
Postupak obuhvaća raspodjelu izlaznih podataka. Zapisivanje izlaznih podataka često se naziva izvještajnim dokumentom.
Pohrana podataka
Taj je korak presudan za mnoge postupke obrade podataka. Rezultati te obrade učestalo se smještaju u memoriju da bi mogli služiti kao ulazni podaci za daljnu obradu.
Operacija obrade podataka
Obrada se sastoji od nekoliko temeljnih operacija izvršenih nekim redoslijedom, a ne nužno redoslijedom koji ćemo opisati. Operacije obrade su: zapisivanje, kopiranje, provjera, klasificiranje, uređivanje, pretraživanje i sažimanje te prikaz rezultata.
Izvori
- Knjiga: Uvod u informacijske znanosti, TUĐMAN, BORAS, DOVEDAN, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
- ↑ obradba podataka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 19.1.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/obradba-podataka>.