Grafovska baza podataka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Konsenzusom o pristupu [[pohrana grafa|pohrani grafa]] i implementaciji [[procesor upita|procesora upita]], dane su osnove značajke nativne grafovske baze podataka.<ref name=KModel>Luka Košćak: [https://repozitorij.foi.unizg.hr/object/foi:6114/FILE0 ''Modeliranje podataka u sustavu za upravljanje bazama podataka allegrograph '']. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Varaždin, 2020.{{odlična}}</ref>{{is|9.}} | Konsenzusom o pristupu [[pohrana grafa|pohrani grafa]] i implementaciji [[procesor upita|procesora upita]], dane su osnove značajke nativne grafovske baze podataka.<ref name=KModel>Luka Košćak: [https://repozitorij.foi.unizg.hr/object/foi:6114/FILE0 ''Modeliranje podataka u sustavu za upravljanje bazama podataka allegrograph '']. Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Varaždin, 2020.{{odlična}}</ref>{{is|9.}} | ||
Povezani pojmovi su: [[relacijska baza podataka]], [[nerelacijska podataka]], [[SQL]]. | Povezani pojmovi su: [[relacijska baza podataka]], [[nerelacijska baza podataka]], [[SQL]], [[ključ-vrijednost baza podataka]], [[stupčasta baza podataka]]. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 5. siječanj 2026. u 20:38
'Grafovska baza podataka, graf baza podataka (eng. graph database, GDB), podatkovna baza koja se služi grafovnim strukturama za semantičke upite s čvorovima, bridovima i osobinama za predstaviti i pohraniti podatke.[1] Ključni koncept sustava je graf (ili brid ili odnos). Graf se odnosi na podatkovne stavke u pohrani ka zbirkama čvorova i bridova, pri čemu bridovi predstavljaju odnose između čvorova. Odnosi dopuštaju podatcima u pohrani biti povezani izravno zajedno i u brojnim slučajima, dobavljeni jednom operacijom. Grafovske baze podataka drže odnose među podatcima kao prioritet. Upitivanje odnosa je brzo jer su trajno pohranjeni u podatkovnoj bazi. Odnose se može intuitivno vizualizirati služeći se grafovnim bazama podataka, čineći ih korisnim za vrlo međupovezane podatke.[2]
Grafovske baze podataka obično se referira kao podatkovne baze vrste NoSQL. Slične su mrežnomodelskim bazama podataka iz 1970-ih po tome što obije predstavljaju opće grafove, ali baze podataka iz mrežnog modela djeluju na nižoj razini apstrakcije[3] i nedostaje im laki prolazak preko lanca bridova.[4]
Osnovni mehanizam pohrane u grafovskim bazama podataka može varirati. Odnosi su građani prvog reda u grafovskim bazama podataka te ih se može labelirati, usmjeravati i davati im osobine. Neki ovise o relacijskom procesoru te pohranjuju grafovske podatke u tablicu (premda je tablica logički element, stoga ovaj pristup nameće razinu apstraktnosti između sustava upravljanja grafovskom bazom podataka i uređaja za fizičku pohranu). Ostali rabe pohranu ključ-vrijednost ili dokumentno orijentirane baze podataka za pohranu, čineći ih inherentnost NoSQL strukturama.
Konsenzusom o pristupu pohrani grafa i implementaciji procesora upita, dane su osnove značajke nativne grafovske baze podataka.[5]:9.
Povezani pojmovi su: relacijska baza podataka, nerelacijska baza podataka, SQL, ključ-vrijednost baza podataka, stupčasta baza podataka.
Izvori
- ↑
• Parametar
access-datenije dopušten u klasibook - ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:issue
• Nepoznat parametar:pmc
• Nepoznat parametar:last1
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:s2cid
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:citeseerx
• Nepoznat parametar:issue
• Parametaraccess-datenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurl-statusnije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametararchive-datenije dopušten u klasijournal
• Parametararchive-urlnije dopušten u klasijournal - ↑ Silberschatz, Avi. http://codex.cs.yale.edu/avi/db-book/db6/appendices-dir/d.pdf.
- ↑ Luka Košćak: Modeliranje podataka u sustavu za upravljanje bazama podataka allegrograph . Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Varaždin, 2020.
Vanjske poveznice
- Marko Brica: Usporedba graf i relacijskih baza podataka Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Zavod za programsko inženjerstvo