More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Rodio se u Križima kod Tržiča 4. ožujka 1863. Završio je gimnaziju u Ljubljani i studij teologije u Gorici. Za svećenika je zaređen 1885. godine. Službovao je prvo u Gračišću i Pićnu, a od 1890. do 1929. u [[Beram|Bermu]]. Živio je među istarskim Hrvatima s kojima se suživio, s njima potpuno asimilirao i uživio u istarske prilike i bio je jedan od najradosnijih i najuglednijih katoličkih svećenika medu istarskim Hrvatima. Začetnik i izvađač mnogih djela, koja su imala svrhu moralno, prosvjetno i ekonomsko jačanje našega svijeta u Istri. <ref name=GK/> | Rodio se u Križima kod Tržiča 4. ožujka 1863. Završio je gimnaziju u Ljubljani i studij teologije u Gorici. Za svećenika je zaređen 1885. godine. Službovao je prvo u Gračišću i Pićnu, a od 1890. do 1929. u [[Beram|Bermu]]. Živio je među istarskim Hrvatima s kojima se suživio, s njima potpuno asimilirao i uživio u istarske prilike i bio je jedan od najradosnijih i najuglednijih katoličkih svećenika medu istarskim Hrvatima. Začetnik i izvađač mnogih djela, koja su imala svrhu moralno, prosvjetno i ekonomsko jačanje našega svijeta u Istri. <ref name=GK/> | ||
Pod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. [[Tiskovno društvo]]<ref name=bps>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Supokretač [[Istarska Danica|Istarske Danice]] u [[Trst]]u [[1924.]] godine.<ref>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Krajem Prvog svjetskog rata odnosno nakon što je [[29. listopada]] [[1918.]] proglašena [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] u koju je spadala i Istra., Kurelić se našao u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]], tijelu čije je Predsjedništvo u Zagrebu bilo najviša vlast u toj državi. Osim Grašića, još je nekoliko hrvatskih političara s Istre bilo u tom tijelu: [[Šime Kurelić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Matko Laginja]] i [[Đuro Červar]].<ref name="lzmk">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1862 Istarska enciklopedija] Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba</ref> U društvo ih je delegiralo [[Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri]], <ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_3_KRIZMAN.pdf Historijski zbornik 1954.] Bogdan Krizman: OSNIVANJE »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ZAGREBU« 1918.</ref> Bio je važni član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="Crljenko"/> [[1898.]] je godine bio dijelom izaslanstva koje je išlo na prijam kod austrijskog cara predati mu taj zahtjev. U sastavu izaslanstva su još bili [[Antun Bertoša]], [[Dinko Trinajstić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. <ref>[http://www.gssjd.hr/dobrila/vlahov_d_mjesna_opcina_pazin.html Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin] Dražen Vlahov: Mjesna općina Pazin u borbi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu</ref> | Pod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza [[1910.]] [[Tiskovno društvo]]<ref name=bps>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Supokretač [[Istarska Danica|Istarske Danice]] u [[Trst]]u [[1924.]] godine.<ref>[http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/izdanja/4-razvoj-crkvenog-nakladnistva-u-istri.html Biskupija porečko-pulska] Ilija Jakovljević: ''Razvoj crkvenog nakladništva u Istri '' (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref> Iste godine izabran za predsjednika novoosnovanog [[Društvo sv. Mohora za Istru|Društva sv. Mohora za Istru]].<ref>G. Krizman: [https://www.biskupija-porecko-pulska.hr/o-razvoju-crkvenog-nakladnistva-u-istri/ ''O razvoju crkvenog nakladništva u Istri'']. Porečka i Pulska biskupija. 16. studenoga 2014. Pristupljeno 7. prosinca 2025.</ref> | ||
Krajem Prvog svjetskog rata odnosno nakon što je [[29. listopada]] [[1918.]] proglašena [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] u koju je spadala i Istra., Kurelić se našao u [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]], tijelu čije je Predsjedništvo u Zagrebu bilo najviša vlast u toj državi. Osim Grašića, još je nekoliko hrvatskih političara s Istre bilo u tom tijelu: [[Šime Kurelić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Matko Laginja]] i [[Đuro Červar]].<ref name="lzmk">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1862 Istarska enciklopedija] Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba</ref> U društvo ih je delegiralo [[Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri]], <ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1954/HZ_7_3_KRIZMAN.pdf Historijski zbornik 1954.] Bogdan Krizman: OSNIVANJE »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ZAGREBU« 1918.</ref> Bio je važni član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name="Crljenko"/> [[1898.]] je godine bio dijelom izaslanstva koje je išlo na prijam kod austrijskog cara predati mu taj zahtjev. U sastavu izaslanstva su još bili [[Antun Bertoša]], [[Dinko Trinajstić]] i [[Vjekoslav Spinčić]]. <ref>[http://www.gssjd.hr/dobrila/vlahov_d_mjesna_opcina_pazin.html Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin] Dražen Vlahov: Mjesna općina Pazin u borbi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 7. prosinac 2025. u 01:42
Josip Grašić (Križi kod Tržiča, 4. ožujka 1863. - Spodnji Brnik kraj Kranja, 6. svibnja 1949.),[1] slovensko-hrvatski katolički svećenik, hrvatski preporoditelj u Istri[2], istaknuti svećenik Hrvatskoga katoličkog pokreta, velikan istarske crkvene povijesti,[3] Primjer je divna prinosa Slovenaca hrvatskoj kulturi.[1]
Životopis
Rodio se u Križima kod Tržiča 4. ožujka 1863. Završio je gimnaziju u Ljubljani i studij teologije u Gorici. Za svećenika je zaređen 1885. godine. Službovao je prvo u Gračišću i Pićnu, a od 1890. do 1929. u Bermu. Živio je među istarskim Hrvatima s kojima se suživio, s njima potpuno asimilirao i uživio u istarske prilike i bio je jedan od najradosnijih i najuglednijih katoličkih svećenika medu istarskim Hrvatima. Začetnik i izvađač mnogih djela, koja su imala svrhu moralno, prosvjetno i ekonomsko jačanje našega svijeta u Istri. [1]
Pod njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. Tiskovno društvo[3] Supokretač Istarske Danice u Trstu 1924. godine.[4] Iste godine izabran za predsjednika novoosnovanog Društva sv. Mohora za Istru.[5]
Krajem Prvog svjetskog rata odnosno nakon što je 29. listopada 1918. proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba u koju je spadala i Istra., Kurelić se našao u Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba, tijelu čije je Predsjedništvo u Zagrebu bilo najviša vlast u toj državi. Osim Grašića, još je nekoliko hrvatskih političara s Istre bilo u tom tijelu: Šime Kurelić, Vjekoslav Spinčić, Matko Laginja i Đuro Červar.[6] U društvo ih je delegiralo Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri, [7] Bio je važni član Matice hrvatske.[2] 1898. je godine bio dijelom izaslanstva koje je išlo na prijam kod austrijskog cara predati mu taj zahtjev. U sastavu izaslanstva su još bili Antun Bertoša, Dinko Trinajstić i Vjekoslav Spinčić. [8]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Glas Koncila Vladimir Lončarević: DJELOVANJE SVEĆENIKA JOSIPA GRAŠIĆA Kulturno-gospodarski preporodni trag, 5. lipnja 2019. (pristupljeno 19. veljače 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 Matica hrvatska Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.
- ↑ 3,0 3,1 Biskupija porečko-pulska Ilija Jakovljević: Razvoj crkvenog nakladništva u Istri (pristupljeno 13. rujna 2017.)
- ↑ Biskupija porečko-pulska Ilija Jakovljević: Razvoj crkvenog nakladništva u Istri (pristupljeno 13. rujna 2017.)
- ↑ G. Krizman: O razvoju crkvenog nakladništva u Istri. Porečka i Pulska biskupija. 16. studenoga 2014. Pristupljeno 7. prosinca 2025.
- ↑ Istarska enciklopedija Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
- ↑ Historijski zbornik 1954. Bogdan Krizman: OSNIVANJE »NARODNOG VIJEĆA SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ZAGREBU« 1918.
- ↑ Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin Dražen Vlahov: Mjesna općina Pazin u borbi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu