Žandarmerija (Kraljevina Jugoslavija)

Žandarmerija je bila pomoćni rod Kraljevske jugoslavenske vojske, njen sastavni dio po pitanju organizacije i stege, koji je u statusu posebne postrojbe obnašao zadaće u pogledu očuvanja javne sigurnosti, održavanja javnog reda i mira te osiguravanja izvršenja zakona.

Njihova podređenost je bila dvojaka: po pitanju proračunskih pitanja i jednog dijela aktivnosti stajali su pod Ministarstvom unutrašnjih dela, dok je u pogledu nabavke oružja, sanitetskog tvoriva i veterinarske opreme bilo u nadležnosti Ministarstva vojske, mornarice i zrakoplovstva.

Siječnja 1919. je Ministarski savjet (vijeće) Kraljevine SHS uspostavio žandarmeriju koja je imala 10.000 pripadnika raspoređenih u šest brigada formiranih po poluvojnoj strukturi. Žandari su odigrali značajnu ulogu u suzbijanju crnogorskih komita nakon Božićne pobune, kao i razbijanju pobune kačaka.

Prvi zakon o žandarmeriji donesen je 1922. godine, a naredne godine je žandarmerija je reorganizirana iz brigada u pukove. Sredstva za rad žandarmerije osigurana su u proračunu Ministarstva unutrašnjih dela, a Ministarstvo vojske, mornarice i zrakoplovstva ju je opremalo oružjem, sanitetskim tvorivom i veterinarskom opremom.

Žandarmerija je cijelo vrijeme postojanja bila zloglasna, zbog samovolje, nasilnosti, uzurpiranja uloge pravosuđa (za istrage, uhićenja i presude) i davala je prepoznatljiv biljeg monarhofašističke naravi vlasti u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji. Služila je vlastima kao čuvar velikosrpske hegemonije i za držanje u pokornosti stanovništvo, posebice nesrpsko, koje su vlasti nepravičnim ekonomskim i političkim mjerama dovodili do bijesa i pobuna.