Grđevačka buna: razlika između inačica
preuzeto iz članka Veliki Grđevac |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Izbila je u selu [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] [[2. rujna]] [[1920.]]<ref>[[Bosiljka Janjatović]], ''Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921.'' // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44. | Izbila je u selu [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] [[2. rujna]] [[1920.]]<ref>[[Bosiljka Janjatović]], ''Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921.'' // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44. | ||
{{Citat|Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)|Janjatović, 1993., 39.}}</ref> godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini [[Juro Valečić|Jure Valečića]]. Seljaci su se pobunili zbog visokih [[porez]]a, novih nameta i zabrane [[sadnja|sadnje]] [[duhan]]a i pečenja [[rakija|rakije]] za vrijeme [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Slične pobune dogodile su se i u [[Nova Rača|Novoj Rači]] i [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]]. | {{Citat|Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)|Janjatović, 1993., 39.}}</ref> godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini [[Juro Valečić|Jure Valečića]]. Seljaci su se pobunili zbog visokih [[porez]]a, novih nameta i zabrane [[sadnja|sadnje]] [[duhan]]a i pečenja [[rakija|rakije]] za vrijeme [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Rastuća nasilnost vlasti pojačavala je nezadovoljstvo, uz koje je bilo i opće nezadovoljstvo centralističko-unitarističkim režimom u Beogradu.<ref name=beti>Ivica Beti: [https://www.vecernji.hr/vijesti/juro-valecic-i-grdevacka-buna-1890203 '' Juro Valečić i Grđevačka buna'']. Večernji list. 13. rujna 2025. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> Slične pobune dogodile su se i u [[Nova Rača|Novoj Rači]] i [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]]. | ||
Vlasti su bunu ugušile u krvi. Poginulo je 25 ljudi, od kojih 15 seljaka.<ref name=beti/> | |||
== Spomen == | == Spomen == | ||
Inačica od 3. prosinac 2025. u 21:10
Grđevačka buna je bila buna hrvatskih seljaka spram politike represije i ekonomskog iscrpljivanja koju su sprovodile vlasti Kraljevine Jugoslavije.
Povijest
Izbila je u selu Velikom Grđevcu 2. rujna 1920.[1] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Rastuća nasilnost vlasti pojačavala je nezadovoljstvo, uz koje je bilo i opće nezadovoljstvo centralističko-unitarističkim režimom u Beogradu.[2] Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu.
Vlasti su bunu ugušile u krvi. Poginulo je 25 ljudi, od kojih 15 seljaka.[2]
Spomen
Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.
Izvori
- ↑ Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
„Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)”(Janjatović, 1993., 39.)
- ↑ 2,0 2,1 Ivica Beti: Juro Valečić i Grđevačka buna. Večernji list. 13. rujna 2025. Pristupljeno 3. prosinca 2025.