Galerija Klovićevi dvori: razlika između inačica
More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Ustanova je smještena u zdanje starog nekadašnjeg [[Isusovci|isusovačkog]] samostana iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Galerija je djelovala u sastavu Muzejsko galerijskog centra u sklopu kojeg je bio i [[Muzej Mimara]]. Godina osnutka Galerije je [[1980.]], a prostor na Jezuitskom trgu 4 otvoren je [[1982.]] godine. Krajem [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u skladu s novim propisima dolazi do podjele MGC-a na Muzej Mimara i Galeriju Klovićevi dvori. Galerija Klovićevi dvori počinje djelovati kao javna ustanova [[1999.]] godine. U nadležnosti Galerije su izložbeni prostori u [[Kula Lotrščak|Kuli Lotrščak]] i Galerija Gradec. | Ustanova je smještena u zdanje starog nekadašnjeg [[Isusovci|isusovačkog]] samostana iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Galerija je djelovala u sastavu Muzejsko-galerijskog centra u sklopu kojeg je bio i [[Muzej Mimara]]. Godina osnutka Galerije je [[1980.]], a prostor na Jezuitskom trgu 4 otvoren je [[1982.]] godine. | ||
Ispočekta je samo nazvana Muzejskim prostorom.<ref[https://gkd.hr/galerija/ ''Galerija'']. Galerija Klovićevi dvori. Pristupljeno 2. prosinca 2025.</ref> | |||
Krajem [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u skladu s novim propisima dolazi do podjele MGC-a na Muzej Mimara i Galeriju Klovićevi dvori. Galerija Klovićevi dvori počinje djelovati kao javna ustanova [[1999.]] godine. U nadležnosti Galerije su izložbeni prostori u [[Kula Lotrščak|Kuli Lotrščak]] i Galerija Gradec. | |||
Dana 8. studenoga [[2012.]] otvorena je izložba „Julije Klović – najveći minijaturist renesanse” kojom Galerija Klovićevi dvori obilježava tridesetu obljetnicu uspješnoga djelovanja. Izložbom je prvi put na jednome mjestu ponuđeno tridesetak najznačajnijih [[Julije Klović|Klovićevih]] radova nastalih tijekom 50 godina njegova bogatoga umjetničkog stvaralaštva.<ref>http://www.galerijaklovic.hr/izlozba.aspx?id=60 (pristupljeno 10. studenoga 2012.)</ref><ref>http://www.nsk.hr/djela-julija-klovi%C4%87a-iz-fonda-nsk-na-velikoj-izlo%C5%BEbi-u-klovi%C4%87evim-dvorima/ (pristupljeno 10. studenoga 2012.)</ref> | Dana 8. studenoga [[2012.]] otvorena je izložba „Julije Klović – najveći minijaturist renesanse” kojom Galerija Klovićevi dvori obilježava tridesetu obljetnicu uspješnoga djelovanja. Izložbom je prvi put na jednome mjestu ponuđeno tridesetak najznačajnijih [[Julije Klović|Klovićevih]] radova nastalih tijekom 50 godina njegova bogatoga umjetničkog stvaralaštva.<ref>http://www.galerijaklovic.hr/izlozba.aspx?id=60 (pristupljeno 10. studenoga 2012.)</ref><ref>http://www.nsk.hr/djela-julija-klovi%C4%87a-iz-fonda-nsk-na-velikoj-izlo%C5%BEbi-u-klovi%C4%87evim-dvorima/ (pristupljeno 10. studenoga 2012.)</ref> | ||
Inačica od 1. prosinac 2025. u 23:17
| Galerija Klovićevi dvori | |
|---|---|
| Osnovan | 1980. |
| Lokacija | Jezuitski trg 4 Zagreb, Hrvatska |
| Izlošci | 2630 m² izložbenog prostora |
| Javni prijevoz | Zagrebačka uspinjača |
| Ravnatelj | Marina Viculin [1] |
| Kustos | Jasmina Bavoljak, Koraljka Jurčec Kos, Danijela Marković, Jasminka Poklečki Stošić, Petra Senjanović, Iva Sudec Andreis, Katarina Srdarev, Liljana Velkovski [1] |
| Web | Službene stranice |
Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom. Galerija je tematski vezana uz područje likovnih umjetnosti.
Povijest
Ustanova je smještena u zdanje starog nekadašnjeg isusovačkog samostana iz 17. stoljeća. Galerija je djelovala u sastavu Muzejsko-galerijskog centra u sklopu kojeg je bio i Muzej Mimara. Godina osnutka Galerije je 1980., a prostor na Jezuitskom trgu 4 otvoren je 1982. godine. Ispočekta je samo nazvana Muzejskim prostorom.<refGalerija. Galerija Klovićevi dvori. Pristupljeno 2. prosinca 2025.</ref> Krajem devedesetih godina 20. stoljeća u skladu s novim propisima dolazi do podjele MGC-a na Muzej Mimara i Galeriju Klovićevi dvori. Galerija Klovićevi dvori počinje djelovati kao javna ustanova 1999. godine. U nadležnosti Galerije su izložbeni prostori u Kuli Lotrščak i Galerija Gradec.
Dana 8. studenoga 2012. otvorena je izložba „Julije Klović – najveći minijaturist renesanse” kojom Galerija Klovićevi dvori obilježava tridesetu obljetnicu uspješnoga djelovanja. Izložbom je prvi put na jednome mjestu ponuđeno tridesetak najznačajnijih Klovićevih radova nastalih tijekom 50 godina njegova bogatoga umjetničkog stvaralaštva.[2][3]
Djelatnost
Djelatnost Galerije definirana je zakonskom legislativom vezanom uz muzeje. Primarna djelatnost Galerije je organiziranje i promidžba velikih kulturoloških izložbi te tiskanje kataloga i ostalih promidžbenih materijala tematski vezanih uz sadržaj izložbi.
Građa
Građa Galerije sadržajno je vezana uz likovne umjetnosti. Galerijski fond je razvrstan u šest zbirki.
Muzejske zbirke Galerije Klovićevi dvori su:
- Spomen zbirka dr. Vinka Perčića (slike, grafike, crteži i skulpture),
- Zbirka darovanih umjetnina (slike, skulpture, crteži i tapiserije),
- Zbirka Oskara Hermana (ulje, tempere, crteži i gvaševi ),
- Zbirka Slavka Kopača (crteži, grafike, kolaži i skulpture),
- Zbirka umjetničkih djela Josipa Crnoborija (ulja, crteži, skice i studije) te
- Zbirka umjetničkih radova Josipa Rasteka (ulje, akvareli i grafičke mape)
Usluge
Pružanje stručne pomoći iz područja djelatnosti muzeja, održavanje predavanja, vršenje stručnog vodstva, pružanje usluge informiranja vezano uz aktivnosti, organiziranje izložbi, objavljivanje stručnih publikacija.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Galerija | Galerija Klovićevi dvori
- ↑ http://www.galerijaklovic.hr/izlozba.aspx?id=60 (pristupljeno 10. studenoga 2012.)
- ↑ http://www.nsk.hr/djela-julija-klovi%C4%87a-iz-fonda-nsk-na-velikoj-izlo%C5%BEbi-u-klovi%C4%87evim-dvorima/ (pristupljeno 10. studenoga 2012.)
Vanjske poveznice
Iz uvjeta korištenja: " Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."