More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Klonska sjemenska plantaža''' je [[plantaža|plantažna]] kultura genetski superiornih [[stablo|stabala]]. U nasadu su tako uređeni i smješteni za omogućiti intenzivna i obilna proizvodnja genetski superiornog [[sjeme]]na.<ref>Littvay, Tibor ; Peric, Zlatko: [https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/478451 '' Stete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantazi obicnog bora (Pinus sylvestris L.) (CROSBI ID 478451)'']. CroRIS. Pristupljeno 22. studenoga 2025.</ref> | '''Klonska sjemenska plantaža''' je [[plantaža|plantažna]] kultura genetski superiornih [[stablo|stabala]]. U nasadu su tako uređeni i smješteni za omogućiti intenzivna i obilna proizvodnja genetski superiornog [[sjeme]]na.<ref>Littvay, Tibor ; Peric, Zlatko: [https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/478451 '' Stete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantazi obicnog bora (Pinus sylvestris L.) (CROSBI ID 478451)'']. CroRIS. Pristupljeno 22. studenoga 2025.</ref> | ||
U Hrvatskoj su takve plantaže [[Klonska sjemenska plantaža Kosovac|Kosovac]] (hrasta lužnjaka), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški, Petkovac (hrasta lužnjaka - Quercus robur L.), Lug (crnog bora - Pinus nigra J. F. Arnold) u GJ<ref>Gospodarskoj jedinici.</ref>, Novoselci (hrasta kitnjaka) i dr. Ukupno ih je 2007. bilo 15 | U Hrvatskoj su takve plantaže [[Klonska sjemenska plantaža Kosovac|Kosovac]] (hrasta lužnjaka), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški, [[klonska sjemenska plantaža Petkovac|Petkovac]] (hrasta lužnjaka - Quercus robur L.), [[klonska sjemenska plantaža Lug|Lug]] (crnog bora - Pinus nigra J. F. Arnold) u GJ<ref>Gospodarskoj jedinici.</ref>, [[klonska sjemenska plantaža Novoselci|Novoselci]] (hrasta kitnjaka) i dr. Ukupno ih je 2007. bilo 15: Pinus sylvestris - 2, Pinus nigra - 2, Larix europea - 2, Quercus robur - 4, Tilia cordata - 1, Alnus glutinosa - 2, Fraxinus angustifolia - 1, Prunus avium - 1.<ref name=pomote/> | ||
U Hrvatskoj se klonske sjemenske plantaže podiže jurve nekoliko desetljeća. Razlog je bio prije svega u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao pokusne sjemenske plantaže na malim površinama. Uglavnom su to bile [[četinjače]], a manje [[listače]]. Novije se plantaže utemeljivalo od 1996. do 2006. na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha). Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, a namjerava se osnivanje plantaža kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.<ref name=pomote>D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: [https://www.sumari.hr/sumlist/200711.pdf#page=21 ''Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača'']. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528.</ref> | U Hrvatskoj se klonske sjemenske plantaže podiže jurve nekoliko desetljeća. Razlog je bio prije svega u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao pokusne sjemenske plantaže na malim površinama. Uglavnom su to bile [[četinjače]], a manje [[listače]]. Novije se plantaže utemeljivalo od 1996. do 2006. na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha). Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, a namjerava se osnivanje plantaža kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.<ref name=pomote>D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: [https://www.sumari.hr/sumlist/200711.pdf#page=21 ''Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača'']. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528.</ref> | ||
Inačica od 22. studeni 2025. u 00:17
Klonska sjemenska plantaža je plantažna kultura genetski superiornih stabala. U nasadu su tako uređeni i smješteni za omogućiti intenzivna i obilna proizvodnja genetski superiornog sjemena.[1]
U Hrvatskoj su takve plantaže Kosovac (hrasta lužnjaka), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški, Petkovac (hrasta lužnjaka - Quercus robur L.), Lug (crnog bora - Pinus nigra J. F. Arnold) u GJ[2], Novoselci (hrasta kitnjaka) i dr. Ukupno ih je 2007. bilo 15: Pinus sylvestris - 2, Pinus nigra - 2, Larix europea - 2, Quercus robur - 4, Tilia cordata - 1, Alnus glutinosa - 2, Fraxinus angustifolia - 1, Prunus avium - 1.[3]
U Hrvatskoj se klonske sjemenske plantaže podiže jurve nekoliko desetljeća. Razlog je bio prije svega u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao pokusne sjemenske plantaže na malim površinama. Uglavnom su to bile četinjače, a manje listače. Novije se plantaže utemeljivalo od 1996. do 2006. na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha). Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, a namjerava se osnivanje plantaža kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.[3]
Vidi
- Sjemenske sastojine - U Hrvatskoj ih je 2007. bilo 303.[3]
Izvori
- ↑ Littvay, Tibor ; Peric, Zlatko: Stete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantazi obicnog bora (Pinus sylvestris L.) (CROSBI ID 478451). CroRIS. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
- ↑ Gospodarskoj jedinici.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528.