Ljubo Miloš: razlika između inačica
m file->datoteka Oznaka: poveznice na razdvojbe |
preuzeto s hr.wikipedije |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vojna osoba | |||
|ime=Ljubo Miloš | |ime=Ljubo Miloš | ||
|slika=Ljubo_Miloš.jpg | |slika=Ljubo_Miloš.jpg | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
|godine_službe = 1941–1945 | |godine_službe = 1941–1945 | ||
|zapovijedao=zapovjednik [[Logor Jasenovac|Logora Jasenovac]],<br>zapovjednik [[Logor Lepoglava|Logora Lepoglava]]|opis=Ljubo Miloš|služba=1941–45}} | |zapovijedao=zapovjednik [[Logor Jasenovac|Logora Jasenovac]],<br>zapovjednik [[Logor Lepoglava|Logora Lepoglava]]|opis=Ljubo Miloš|služba=1941–45}} | ||
'''Ljubo Miloš''' ([[Bosanski Šamac]], [[25. veljače]] [[1919.]] - [[Zagreb]], [[20. kolovoza]] [[1948.]]), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]<ref>Sanja Mikolčević, [http://www.monitor.hr/jutarnji/1999/04/16/sakic.htm ''Suđenje Šakiću: Jučer svjedočio Ljubomir Šarić. U logoru 3C bilo je i kanibalizma''], monitor.hr, ''[[Jutarnji list]]'', 16. travnja 1999., pristupljeno 31. svibnja 2016.</ref>. Godine 1948., Vrhovni sud u Zagrebu osudio ga je na smrt<ref>Berislav Jandrić, [https://web.archive.org/web/20110522145048/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=a67b60b1-504a-4207-8700-f6b88c003217 ''Prijepori saveznika oko zahtjeva Jugoslavije za izručenjem osumnjičenih za ratne zločine iz savezničkih izbjegličkih logora u Italiji 1945.-1947.''], ceeol.com, ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', br. 2, 2006., fusnota 84 na str. 472.</ref> zbog zločina nad Srbima, Židovima, Romima i protivnicima fašističkog i ustaškog režima. | '''Ljubo Miloš''' ([[Bosanski Šamac]], [[25. veljače]] [[1919.]] - [[Zagreb]], [[20. kolovoza]] [[1948.]]), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]<ref>Sanja Mikolčević, [http://www.monitor.hr/jutarnji/1999/04/16/sakic.htm ''Suđenje Šakiću: Jučer svjedočio Ljubomir Šarić. U logoru 3C bilo je i kanibalizma''], monitor.hr, ''[[Jutarnji list]]'', 16. travnja 1999., pristupljeno 31. svibnja 2016.</ref>. Godine 1948., Vrhovni sud u Zagrebu osudio ga je na smrt<ref>Berislav Jandrić, [https://web.archive.org/web/20110522145048/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=a67b60b1-504a-4207-8700-f6b88c003217 ''Prijepori saveznika oko zahtjeva Jugoslavije za izručenjem osumnjičenih za ratne zločine iz savezničkih izbjegličkih logora u Italiji 1945.-1947.''], ceeol.com, ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', br. 2, 2006., fusnota 84 na str. 472.</ref> zbog zločina nad Srbima, Židovima, Romima i protivnicima fašističkog i ustaškog režima.<ref name=":0"/> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika Ljubo Miloš je osobno počinio brojna ubojstva zatočenika u ustaškim logorima Jasenovac i Lepoglava.{{ni}} | Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika Ljubo Miloš je osobno počinio brojna ubojstva zatočenika u ustaškim logorima Jasenovac i Lepoglava.{{ni}} | ||
Nakon sloma NDH pobjegao je u [[Austrija|Austriju]], a zatim u [[Italija|Italiju]], odakle se vratio ponovno u Austriju. Tada je održavao veze s ustaškim državnim vrhom u emigraciji. | Nakon sloma NDH pobjegao je u [[Austrija|Austriju]], a zatim u [[Italija|Italiju]], odakle se vratio ponovno u Austriju. Tada je održavao veze s ustaškim državnim vrhom u emigraciji. U Italiji je bio smješten u savezničkim izbjegličkim logorima [[izbjeglički logor Fermo|Fermo]] i San Giorgio. Jugoslavenske su vlasti [[1946.]] godine u više navrata tražile njegovo uhićenje i izručenje, na što su se angloameričke vlasti oglušile.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Jandrić|first=Berislav|date=2006|title=Prijepori saveznika oko zahtjeva Jugoslavije za izručenjem osumnjičenih za ratne zločine iz savezničkih izbjegličkih logora u Italiji 1945.-1947.|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/11732|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=38 (2)|pages=472|via=Hrčak}}</ref> | ||
U ljeto [[1947.]] godine ilegalno je ušao u Jugoslaviju s ciljem organiziranja [[Križari (gerila)|križara]] radi otpora komunističkoj vlasti. Uhićen je [[20. srpnja]] 1947. godine, a presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske, [[20. kolovoza]] 1948. godine, osuđen je na smrt.<ref name="tko je tko"/> | U ljeto [[1947.]] godine ilegalno je ušao u Jugoslaviju s ciljem organiziranja [[Križari (gerila)|križara]] radi otpora komunističkoj vlasti. Uhićen je [[20. srpnja]] 1947. godine, a presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske, [[20. kolovoza]] 1948. godine, osuđen je na smrt.<ref name="tko je tko"/> | ||
Posljednja izmjena od 9. studeni 2025. u 00:02
| Ljubo Miloš | |
|---|---|
Ljubo Miloš
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 25. veljače 1919. |
| Mjesto rođenja | Bosanski Šamac |
| Datum smrti | 20. kolovoza 1948. |
| Mjesto smrti | Zagreb |
| Nacionalnost | hrvat |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1941–45 |
| Vojska | Datoteka:Ustaše symbol.svg Ustaše Datoteka:CroatianTrefoil.svg Hrvatsko domobranstvo |
| Zapovijedao | zapovjednik Logora Jasenovac, zapovjednik Logora Lepoglava |
Ljubo Miloš (Bosanski Šamac, 25. veljače 1919. - Zagreb, 20. kolovoza 1948.), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu[1]. Godine 1948., Vrhovni sud u Zagrebu osudio ga je na smrt[2] zbog zločina nad Srbima, Židovima, Romima i protivnicima fašističkog i ustaškog režima.[3]
Životopis
Osnovnu školu polazio je u Orašju, Bosanskom Brodu i Subotici, gdje se nakon završenih sedam razreda gimnazije zaposlio kao činovnik u općinskoj upravi.[4]
U lipnju 1941. godine došao je na poziv svog rođaka Vjekoslava Luburića u Zagreb i zaposlio se u Uredu III Ustaške nadzorne službe. Dobio je čin ustaškog natporučnika te u listopadu 1941. godine postao zapovjednik radne službe u logoru III Ciglana Jasenovac. Kraće vrijeme, od proljeća 1942. godine, radi u logoru za Židove u Đakovu, ali se u jesen iste godine vratio u Jasenovac, kao zamjenik zapovjednika logora.
Pod njegovim zapovjedništvom ustaške postrojbe iz Jasenovca, sredinom listopada 1942. godine, napale su i opljačkale više sela u okolici Jasenovca, a pretežni dio stanovništva (pravoslavaca koji su prešli na katoličku vjeru) odveli su u logor.[4] Pokrenuta je istraga i u prosincu 1942. godine uhićen je.[4] Zatočen je u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu. Na traženje Luburića pušten je 23. prosinca 1942. godine.[4] Početkom siječnja 1943. godine otišao je u Hercegovinu kao pripadnik Domobranske dobrovoljačke pukovnije, gdje je ostao do travnja iste godine kada se vratio u Zagreb.
Iako je od rujna 1944. godine bio zapovjednik logora Lepoglava, tijekom 1944. i 1945. godine, povremeno je odlazio u logore u Jasenovcu i Staroj Gradišci, gdje je vršio smaknuća zatočenika.[nedostaje izvor]
Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika Ljubo Miloš je osobno počinio brojna ubojstva zatočenika u ustaškim logorima Jasenovac i Lepoglava.[nedostaje izvor]
Nakon sloma NDH pobjegao je u Austriju, a zatim u Italiju, odakle se vratio ponovno u Austriju. Tada je održavao veze s ustaškim državnim vrhom u emigraciji. U Italiji je bio smješten u savezničkim izbjegličkim logorima Fermo i San Giorgio. Jugoslavenske su vlasti 1946. godine u više navrata tražile njegovo uhićenje i izručenje, na što su se angloameričke vlasti oglušile.[3]
U ljeto 1947. godine ilegalno je ušao u Jugoslaviju s ciljem organiziranja križara radi otpora komunističkoj vlasti. Uhićen je 20. srpnja 1947. godine, a presudom Vrhovnog suda NR Hrvatske, 20. kolovoza 1948. godine, osuđen je na smrt.[4]
Izvori
- ↑ Sanja Mikolčević, Suđenje Šakiću: Jučer svjedočio Ljubomir Šarić. U logoru 3C bilo je i kanibalizma, monitor.hr, Jutarnji list, 16. travnja 1999., pristupljeno 31. svibnja 2016.
- ↑ Berislav Jandrić, Prijepori saveznika oko zahtjeva Jugoslavije za izručenjem osumnjičenih za ratne zločine iz savezničkih izbjegličkih logora u Italiji 1945.-1947., ceeol.com, Časopis za suvremenu povijest, br. 2, 2006., fusnota 84 na str. 472.
- ↑ 3,0 3,1 • Nepoznat parametar:
via
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 276.-277.