More actions
m Suradnik10 premješta stranicu Logor Fermo na Izbjeglički logor Fermo |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Izbjeglički logor Fermo''' je bio najpoznatiji i najveći [[hrvatska politička emigracija|hrvatski]] [[izbjeglički logor]] u Italiji poslije Drugoga svjetskog rata. Službeni naziv je bio ''Displaced Persons Camp No. 8'', te ''Campo Fermo''. Sastojao se od sedamnaest napuštenih betonskih zgrada na oko dva hektara zemlje kraj rječice Tene. U vrijeme kad je nastao izbjeglički logori bili su privremeno rješenje te dulje zadržavanje i život u njima nije bio u interesu ni izbjeglicama ni zemljama na čijem su se teritoriju nalazili. Na početku je među hrvatskim političkim vodstvom u [[Fermo|Fermu]] postojala nada u brzi povratak u Hrvatsku nakon sukoba SAD-a i SSSR. Nakon dvije godine počinju velike akcije prebacivanja u prekomorske zemlje. Jugoslavenske vlasti su bezuspješno nastojale protestima i dopisima upravama logora vratiti izbjeglice u zemlju.<ref>Ivo Mišur: [https://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/27140-hrvatska-politicka-emigracija-u-siriji.html ''Hrvatska politička emigracija u Siriji '']. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. 11. srpnja 2017. Pristupljeno 9. studenoga 2025.<br>"''Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora, gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.''"</ref> | '''Izbjeglički logor Fermo''' je bio najpoznatiji i najveći [[hrvatska politička emigracija|hrvatski]] [[izbjeglički logor]] u Italiji poslije Drugoga svjetskog rata. Službeni naziv je bio ''Displaced Persons Camp No. 8'', te ''Campo Fermo''. Sastojao se od sedamnaest napuštenih betonskih zgrada na oko dva hektara zemlje kraj rječice Tene. U vrijeme kad je nastao izbjeglički logori bili su privremeno rješenje te dulje zadržavanje i život u njima nije bio u interesu ni izbjeglicama ni zemljama na čijem su se teritoriju nalazili. Na početku je među hrvatskim političkim vodstvom u [[Fermo|Fermu]] postojala nada u brzi povratak u Hrvatsku nakon sukoba SAD-a i SSSR. Nakon dvije godine počinju velike akcije prebacivanja u prekomorske zemlje. Jugoslavenske vlasti su bezuspješno nastojale protestima i dopisima upravama logora vratiti izbjeglice u zemlju.<ref>Ivo Mišur: [https://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/27140-hrvatska-politicka-emigracija-u-siriji.html ''Hrvatska politička emigracija u Siriji '']. Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. 11. srpnja 2017. Pristupljeno 9. studenoga 2025.<br>"''Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora, gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.''"</ref> | ||
Logoraši su u Fermu izdavali emigrantski mjesečnik [[Croatia (Fermo)|Croatiju]]. | Logoraši su u Fermu izdavali emigrantski mjesečnik [[Croatia (Fermo)|Croatiju]]. U logoru je djelovao pjevački zbor, čiju je himnu ''Naša pjesma'' na tekst [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] skladao [[Antun Kopitović]].<ref name=encAK>Dino Mujadžević i Marijana Pintar (2009.): KOPITOVIĆ, Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopitovic-antun>. </ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 8. studeni 2025. u 23:54
Izbjeglički logor Fermo je bio najpoznatiji i najveći hrvatski izbjeglički logor u Italiji poslije Drugoga svjetskog rata. Službeni naziv je bio Displaced Persons Camp No. 8, te Campo Fermo. Sastojao se od sedamnaest napuštenih betonskih zgrada na oko dva hektara zemlje kraj rječice Tene. U vrijeme kad je nastao izbjeglički logori bili su privremeno rješenje te dulje zadržavanje i život u njima nije bio u interesu ni izbjeglicama ni zemljama na čijem su se teritoriju nalazili. Na početku je među hrvatskim političkim vodstvom u Fermu postojala nada u brzi povratak u Hrvatsku nakon sukoba SAD-a i SSSR. Nakon dvije godine počinju velike akcije prebacivanja u prekomorske zemlje. Jugoslavenske vlasti su bezuspješno nastojale protestima i dopisima upravama logora vratiti izbjeglice u zemlju.[1]
Logoraši su u Fermu izdavali emigrantski mjesečnik Croatiju. U logoru je djelovao pjevački zbor, čiju je himnu Naša pjesma na tekst Vinka Nikolića skladao Antun Kopitović.[2]
Izvori
- ↑ Ivo Mišur: Hrvatska politička emigracija u Siriji . Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. 11. srpnja 2017. Pristupljeno 9. studenoga 2025.
"Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora, gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr." - ↑ Dino Mujadžević i Marijana Pintar (2009.): KOPITOVIĆ, Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopitovic-antun>.