Statistički ljetopis Grada Zagreba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir časopis|naziv=Statistički ljetopis Grada Zagreba|slika=Statistical Yearbook of Zagreb 2021, front cover.png|opis-slike=Naslovnica Ljetopisa iz 2021.|veličina-slike=180px|glavni urednik=Darko Šiško, Vesna Polančec|kategorija=statistika|izlazi=svake godine|izdavač=Odjel za statističke i analitičke poslove Grada Zagreba|sjedište={{Z+X|GZG}}|prvi broj=1931.}} '''Statistički ljetopis Grada Zagreba''' godišnja je publik...«.
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 18: Redak 18:
Zbog neizvježbanog i mladog osoblja koje je prevladavalo u Zavodu za statistiku i evidenciju Zagreba poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], prve sljedeće statističke publikacije bili su tek interni bilteni 1949. godine, nakon čega se od 1952. godine započinje s mjesečnom ili kvartalnom objavom »Statističkih pregleda grada Zagreba«. Te su publikacije pružale osoblju Zavoda da stekne iskustvo u struci.<ref name=":1" />
Zbog neizvježbanog i mladog osoblja koje je prevladavalo u Zavodu za statistiku i evidenciju Zagreba poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], prve sljedeće statističke publikacije bili su tek interni bilteni 1949. godine, nakon čega se od 1952. godine započinje s mjesečnom ili kvartalnom objavom »Statističkih pregleda grada Zagreba«. Te su publikacije pružale osoblju Zavoda da stekne iskustvo u struci.<ref name=":1" />


Nastavak objave opširnih statistika o Zagrebu ostvaruje se dvadeset godina nakon posljednjeg Priručnika, u ožujku 1955., publikacijom naziva »'''Statistički godišnjak Zagreba'''«. Statistički godišnjak objavljen je kao jubilarna publikacija povodom desete obljetnice [[Oslobođenje Zagreba|Oslobođenja Zagreba]], a njegovoj je kasnoj objavi razlog »gotovo potpuno uništenje« statističke dokumentacije i posljedični nedostatak podataka iz razdoblja prije te za vrijeme rata. Usto je, navodi se u Godišnjaku, postojala potreba za »izgradnjom novog društvenog uređenja« u novostvorenoj državi: »Tek decentralizacijom uprave i uvođenjem [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] ostvarene su bitne izmjene i u sistemu naše statistike, te su pred nju postavljeni novi zahtjevi.«<ref name=":1">{{harvnb|S. G. Zgba – 1955/V.}} str. 20</ref>
Nastavak objave opširnih statistika o Zagrebu ostvaruje se dvadeset godina nakon posljednjeg Priručnika, u ožujku 1955., publikacijom naziva »'''Statistički godišnjak Zagreba'''«. Statistički godišnjak objavljen je kao jubilarna publikacija povodom desete obljetnice [[zauzimanje Zagreba 8. svibnja 1945.|"Oslobođenja" Zagreba]], a njegovoj je kasnoj objavi razlog »gotovo potpuno uništenje« statističke dokumentacije i posljedični nedostatak podataka iz razdoblja prije te za vrijeme rata. Usto je, navodi se u Godišnjaku, postojala potreba za »izgradnjom novog društvenog uređenja« u novostvorenoj državi: »Tek decentralizacijom uprave i uvođenjem [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] ostvarene su bitne izmjene i u sistemu naše statistike, te su pred nju postavljeni novi zahtjevi.«<ref name=":1">{{harvnb|S. G. Zgba – 1955/V.}} str. 20</ref>


Statistički godišnjaci 1955. i 1956. godine bili su gotovo potpuno dvojezični, na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskome]] i [[Francuski jezik|francuskome]] jeziku, kako bi se Godišnjak mogao rabiti i u gradovima u inozemstvu, »a naročito u drugim evropskim gradovima kojih razvoj približno odgovara razvoju Zagreba«. Osim suvremenih podataka, Godišnjak je navodio i povijesne preglede koji su mjestimično sezali sve do sredine 19. stoljeća. Sami podatci organizirani su u 24 poglavlja preko 240 stranica, s 257 tablica (neke dvostrane) i 47 grafikona.<ref name=":1" /> Na samome kraju priložen je indeks relevantnih pojmova (»predmetni registar«) s brojem stranica na kojima se oni pojavljuju. Poglavlja Godišnjaka obuhvaćala su:  
Statistički godišnjaci 1955. i 1956. godine bili su gotovo potpuno dvojezični, na [[srpski jezik|srpskom]] i [[Francuski jezik|francuskome]] jeziku, kako bi se Godišnjak mogao rabiti i u gradovima u inozemstvu, »a naročito u drugim evropskim gradovima kojih razvoj približno odgovara razvoju Zagreba«. Osim suvremenih podataka, Godišnjak je navodio i povijesne preglede koji su mjestimično sezali sve do sredine 19. stoljeća. Sami podatci organizirani su u 24 poglavlja preko 240 stranica, s 257 tablica (neke dvostrane) i 47 grafikona.<ref name=":1" /> Na samome kraju priložen je indeks relevantnih pojmova (»predmetni registar«) s brojem stranica na kojima se oni pojavljuju. Poglavlja Godišnjaka obuhvaćala su:  
{{div col|15em}}
{{div col|15em}}
# geografske, teritorijalne i klimatološke podatke
# geografske, teritorijalne i klimatološke podatke

Posljednja izmjena od 9. listopad 2025. u 17:35

Statistički ljetopis Grada Zagreba
Statistical Yearbook of Zagreb 2021, front cover.png
Naslovnica Ljetopisa iz 2021.
Glavni urednik Darko Šiško, Vesna Polančec
Kategorija statistika
Izlazi svake godine
Izdavač Odjel za statističke i analitičke poslove Grada Zagreba
Sjedište Pogreška pri izradbi sličice: Grad Zagreb
Prvi broj 1931.

Statistički ljetopis Grada Zagreba godišnja je publikacija statističkih podataka o »gospodarstvu, politici i svakodnevnom životu« Zagreba koje prikuplja, obrađuje i analizira Odjel za statističke i analitičke poslove Grada Zagreba. Cilj je publikacije, osim pružanja informacija zainteresiranim osobama, pružiti uvid u gospodarske, društvene i prirodne pojave na razini grada i gradskih četvrti te time potpomoći razvijanju politike Grada Zagreba.[1][2]

Pod različitim nazivima Ljetopis se objavljuje od 1931. godine, pri čemu su nastupile dvije znatne stanke 1936. – 1955. te 1957. – 1968. godine. Od svojega prvog izdanja prerasao je iz maloga priručnika do iscrpne publikacije.

Pozadina

Razvoj statističke djelatnosti u gradu započeo je osnivanjem prvog Gradskog statističkog ureda 25. svibnja 1929. godine, okružnicom br. 1547-Prs-1929, pod upravom Stjepana Srkulja, tadašnjeg gradskog načelnika. Povod osnivanju ureda bio je drastičan porast stanovništva poslije 1921. godine, koji je kroz deset godina do 1931. iznosio 71 %. Svrha tog prvog ureda navedena je: »da sistematski prikuplja i obrađuje statističku građu iz svih grana gradske uprave i javnog života uopće«, s ciljem pružanja uvida u »sve ekonomsko, financijsko, privredno, građevno, socijalno, zdravstveno i opće kulturno stanje i život u gradu Zagrebi« te postavljanja »solidnog temelja za rješavanje svih pitanja oko unapređivanja i modernog razvitka gradske općine u svakom pogledu«.[3]


Povijest publikacije

Datoteka:Mali statistički priručnik grada Zagreba 1931, front cover.png
Naslovnica Malog statističkog priručnika iz 1931.
Datoteka:Statistical Yearbook of Zagreb 1969, front cover.png
Naslovnica Godišnjaka iz 1969.

1931. – 1935.

Prva statistička publikacija u Zagrebu bio je »Mali statistički priručnik grada Zagreba« objavljen u listopadu 1931. godine.[3]

Naslovna stranica, predgovor i sadržaj priručnika tiskani su na hrvatskosrpskome, francuskome i njemačkome jeziku, dok su sami podatci bili isključivo na hrvatskosrpskom. Na svojih 78 stranica sadržavao je podatke iz područja meteorologije i geografije, stanovništva (»žiteljstva«), poljoprivrede i stočarstva, građevinstva, industrije, trgovine i kredita (»vjeresijstva«), prometa (»saobraćaja«), aprovizacije i cijena, socijalne skrbi, zdravstva i socijalne higijene, nastave i prosvjete te financija, zemljišta, sudova i poduzeća u vlasništvu grada, kao i grafikone izabranih podataka na samome kraju knjižice.[4]
U tom se obliku bez znatnih promjena, no s rastućim opsegom detalja, objavljivao na godišnjoj bazi do 1935. godine, kada se objava priručnika u potpunosti prekida. Godine 1940. planirana je ponovna objava priručnika, no nije poznato zašto to nije učinjeno.[5]

1955. i 1956.

Zbog neizvježbanog i mladog osoblja koje je prevladavalo u Zavodu za statistiku i evidenciju Zagreba poslije Drugoga svjetskog rata, prve sljedeće statističke publikacije bili su tek interni bilteni 1949. godine, nakon čega se od 1952. godine započinje s mjesečnom ili kvartalnom objavom »Statističkih pregleda grada Zagreba«. Te su publikacije pružale osoblju Zavoda da stekne iskustvo u struci.[5]

Nastavak objave opširnih statistika o Zagrebu ostvaruje se dvadeset godina nakon posljednjeg Priručnika, u ožujku 1955., publikacijom naziva »Statistički godišnjak Zagreba«. Statistički godišnjak objavljen je kao jubilarna publikacija povodom desete obljetnice "Oslobođenja" Zagreba, a njegovoj je kasnoj objavi razlog »gotovo potpuno uništenje« statističke dokumentacije i posljedični nedostatak podataka iz razdoblja prije te za vrijeme rata. Usto je, navodi se u Godišnjaku, postojala potreba za »izgradnjom novog društvenog uređenja« u novostvorenoj državi: »Tek decentralizacijom uprave i uvođenjem radničkog samoupravljanja ostvarene su bitne izmjene i u sistemu naše statistike, te su pred nju postavljeni novi zahtjevi.«[5]

Statistički godišnjaci 1955. i 1956. godine bili su gotovo potpuno dvojezični, na srpskom i francuskome jeziku, kako bi se Godišnjak mogao rabiti i u gradovima u inozemstvu, »a naročito u drugim evropskim gradovima kojih razvoj približno odgovara razvoju Zagreba«. Osim suvremenih podataka, Godišnjak je navodio i povijesne preglede koji su mjestimično sezali sve do sredine 19. stoljeća. Sami podatci organizirani su u 24 poglavlja preko 240 stranica, s 257 tablica (neke dvostrane) i 47 grafikona.[5] Na samome kraju priložen je indeks relevantnih pojmova (»predmetni registar«) s brojem stranica na kojima se oni pojavljuju. Poglavlja Godišnjaka obuhvaćala su:

  1. geografske, teritorijalne i klimatološke podatke
  2. stanovništvo
  3. kretanje stanovništva
  4. zdravstvo i higijenu
  5. socijalnu skrb
  6. školstvo
  7. kulturu, umjetnost i razonodu
  8. životni standard
  9. domaći proizvod i narodni dohodak
  10. industriju
  11. zanatstvo
  12. poljoprivredu i šumarstvo
  13. građevinarstvo i stambene podatke
  14. promet i veze
  15. trgovinu
  16. ugostiteljstvo i turizam
  17. cijene
  18. komunalne djelatnosti
  19. radne odnose
  20. financije
  21. izbore
  22. društvene i sportske organizacije
  23. osnovne podatke o glavnim gradovima narodnih republika FNRJ
  24. stanovništvo odabranih velegrada Europe.

Zbog reorganizacije zagrebačkoga teritorija 1955., 1957., 1962. i 1967. godine, objava Godišnjaka obustavljena je zbog otežanog prikupljanja dosljednih podataka iz godine u godinu. Umjesto toga objavljivani su i dalje periodični »Statistički pregledi grada Zagreba«, koji su donosili statistike na više razina administrativne podjele grada.[6]

1968. – danas

Godišnjak iz 1968. pružao je »kompletnije« podatke svih područja i proširio opseg publikacije na tri nova poglavlja: »Opći pregled privrede«, »Vanjska trgovina« i »Neprivredne djelatnosti«.[6] Nakon toga osmog izdanja, Godišnjaci se počinju bez propusta objavljivati svake godine, uglavnom s minornim proširenjima podataka.

Izdanjem iz 1992., drugim po redu od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i 41. uopće, publikacija mijenja naziv u »Statistički ljetopis Zagreba«.

Srodne publikacije

  • Grad Zagreb od 2018. godine uz Ljetopis objavljuje i brošuru Zagreb u brojkama na hrvatskom i engleskom jeziku.
  • NZJZ Andrija Štampar od 2007. godine objavljuje Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba.[7]

Izvori

  1. O nama. Statistički portal Grada Zagreba 0. Pristupljeno 2025-06-20.
  2. • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  3. 3,0 3,1 Šiško 2019., str. 205.
  4. MSP 1931..
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist. str. 20
  6. 6,0 6,1 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist., str. 3
  7. Publikacije. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar 0. Pristupljeno 20. lipnja 2025.

Literatura

• Nepoznat parametar: others
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: ref
  • • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal

Vanjske poveznice