Sprud: razlika između inačica
m Zamjena teksta - 'Kategorija:Geografija' u 'Kategorija:Zemljopis' |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵ |' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
Duž niskih pješčanih obala, često se formiraju sprudovi u obliku barijera, kao što je to slučaj u [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]], gdje su se formirali paralelno sa plažama, i pretvorili dobar dio obale u [[Laguna|lagune]]. Oni su isprekidani [[Plima|plimnim]] uvalama, i povezani podvodnim plimnim [[Riječna delta|deltama]]. Ti sprudovi pretvoriti su inače krivudavu obalu [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] u gotovo ravnu liniju. <ref name=brit/> | Duž niskih pješčanih obala, često se formiraju sprudovi u obliku barijera, kao što je to slučaj u [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]], gdje su se formirali paralelno sa plažama, i pretvorili dobar dio obale u [[Laguna|lagune]]. Oni su isprekidani [[Plima|plimnim]] uvalama, i povezani podvodnim plimnim [[Riječna delta|deltama]]. Ti sprudovi pretvoriti su inače krivudavu obalu [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] u gotovo ravnu liniju. <ref name=brit/> | ||
Sprudova nema uz [[Stijena|stjenovite]] obale, i tamo gdje je visina [[Plima|plimnog]] vala viša od dva i pol metra. <ref name=brit> {{ | Sprudova nema uz [[Stijena|stjenovite]] obale, i tamo gdje je visina [[Plima|plimnog]] vala viša od dva i pol metra. <ref name=brit> {{citiranje weba|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/522050/sandbar | ||
|title = ''sandbar'' | |title = ''sandbar'' | ||
|publisher = Encyclopædia Britannica | |publisher = Encyclopædia Britannica | ||
Posljednja izmjena od 15. rujan 2025. u 02:15
| Sprud | |
|---|---|
Sprud ili lido je nakupina pijeska (i ostalog sedimenta) - manji izduženi otok po rijekama, jezerima i morima. [1]Sprudovi mogu biti potpuno potopljeni, tad su neobično opasni za plovila, ili izdignuti iznad razine vode, ali kako su obično vrlo niski, i oni predstavljaju opasnost za plovidbu, jer se na njih lako nasuka.
Karakteristike
Sprudovi nastaju u blizini niskih pješčanih (ili sedimentih) obala, taloženjem tog istog pijeska na neki podvodni greben, zbog djelovanja valova, struja i vjetra. [1]
Sprudovi na ustima morskih i jezerskih zaljeva, imaju tendenciju da se vremenom izdulje cijelom dužinom zaljeva, i nakraju ga potpuno zatvore i pretvore u lagunu. [1]
Duž niskih pješčanih obala, često se formiraju sprudovi u obliku barijera, kao što je to slučaj u Meksičkom zaljevu, gdje su se formirali paralelno sa plažama, i pretvorili dobar dio obale u lagune. Oni su isprekidani plimnim uvalama, i povezani podvodnim plimnim deltama. Ti sprudovi pretvoriti su inače krivudavu obalu Meksičkog zaljeva u gotovo ravnu liniju. [1]
Sprudova nema uz stjenovite obale, i tamo gdje je visina plimnog vala viša od dva i pol metra. [1]
Pogledajte i ove stranice
Izvori
Vanjske poveznice
Datoteka:Geographylogo.svg
Nedovršeni članak Sprud koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
