Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Srđan Dizdarević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - '<!--'''Sr(.*)'''-->' u ''
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'
 
Redak 39: Redak 39:
| napomena      =  
| napomena      =  
}}
}}
'''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{boš oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{boš oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607|title=U Sarajevu umro Srđan Dizdarević|work=slobodnaevropa.org|accessdate=16. veljače 2016.}}</ref> Diplomirao je [[1976.]] godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u [[Bagdad]]u, [[Alžir]]u i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u [[Teheran]]u, Alžiru i [[Madrid]]u, te drugog strica [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]], bivšeg ministra vanjskih poslova i [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije]].
'''Srđan Dizdarević''' ([[Sarajevo]], [[29. rujna]] [[1952.]] - Sarajevo, [[16. veljače]] [[2016.]])<ref> {{boš oznaka}} [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-borac-za-ljudska-prava-srdan-dizdarevic Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević], Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016. </ref> bio je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[diplomat]] i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a [[2014.]] godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe [[1978.]] godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ''Oslobođenja'' od [[1987.]] do [[1991.]] godine i prvi sekretar ambasade bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] u [[Pariz]]u. Po izbijanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] vratio se u [[Sarajevo]].<ref> {{boš oznaka}} {{citiranje weba|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607|title=U Sarajevu umro Srđan Dizdarević|work=slobodnaevropa.org|accessdate=16. veljače 2016.}}</ref> Diplomirao je [[1976.]] godine na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u [[Bagdad]]u, [[Alžir]]u i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u [[Teheran]]u, Alžiru i [[Madrid]]u, te drugog strica [[Raif Dizdarević|Raifa Dizdarevića]], bivšeg ministra vanjskih poslova i [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije]].


Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{boš oznaka}} {{Citiranje web|url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic|title=Preminuo Srđan Dizdarević|work=oslobodjenje.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je [[1995.]] godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.<ref>{{boš oznaka}} {{citiranje weba|url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic|title=Preminuo Srđan Dizdarević|work=oslobodjenje.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
<ref>{{boš oznaka}}{{Citiranje web|url=https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/|title=Smrtovnica Srđan Dizdarević|work=eOsmrtnice.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>
<ref>{{boš oznaka}}{{citiranje weba|url=https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/|title=Smrtovnica Srđan Dizdarević|work=eOsmrtnice.ba|accessdate=16. 2. 2016}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 01:15

Srđan Dizdarević
Rođenje 29. rujna 1952.
Smrt 16. veljače 2016.
Zanimanje novinar, diplomat

Srđan Dizdarević (Sarajevo, 29. rujna 1952. - Sarajevo, 16. veljače 2016.)[1] bio je bosanskohercegovački novinar i diplomat i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a 2014. godine je podnio ostavku. Tijekom radnog staža bio je član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije, član Alternativnog Vijeća ministara na funkciji ministra vanjskih poslova, direktor i glavni urednik Dječje i omladinske štampe 1978. godine, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Oslobođenja od 1987. do 1991. godine i prvi sekretar ambasade bivše Jugoslavije u Parizu. Po izbijanju Rata u Bosni i Hercegovini vratio se u Sarajevo.[2] Diplomirao je 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studirao je i političke znanosti u Parizu, a desetak godina profesionalno se bavio novinarstvom. Potječe iz poznate diplomatske obitelji trojice braće Dizdarevića: njegovog oca Nijaza, nekadašnjeg ambasadora u Bagdadu, Alžiru i Parizu; strica Faika, dugogodišnjeg ambasadora u Teheranu, Alžiru i Madridu, te drugog strica Raifa Dizdarevića, bivšeg ministra vanjskih poslova i predsjednika Predsjedništva nekadašnje Jugoslavije.

Za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH izabran je 1995. godine, kao i člana Udruženja neovisnih intelektualaca Krug 99. Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 1998. godine je imenovan u radnu grupu za izradu stalnog izbornog zakona.[3] [4]

Izvori

  1. (boš.) Preminuo borac za ljudska prava Srđan Dizdarević, Al Jazeera Balkans, objavljeno 16. veljače 2016., pristupljeno 17. veljače 2016.
  2. (boš.) "U Sarajevu umro Srđan Dizdarević". slobodnaevropa.org. http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20160216/500/500.html?id=27555607 Pristupljeno 16. veljače 2016. 
  3. (boš.) "Preminuo Srđan Dizdarević". oslobodjenje.ba. http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-srdjan-dizdarevic Pristupljeno 16. 2. 2016 
  4. (boš.)"Smrtovnica Srđan Dizdarević". eOsmrtnice.ba. https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/srdan-dizdarevic/ Pristupljeno 16. 2. 2016 
Sadržaj